Ljekovito bilje nije samo pomoć kod nekih zdravstvenih tegoba, već je i odličan saveznik njege i ljepote.
Znojenje je važna i nezamenjiva tjelesna funkcija s obzirom na to da tijelo na taj način održava unutrašnju tjelesnu temperaturu, a kroz znoj se izlučuje većine otrova iz organizma.
Ruža, žalfija, majčina dušica, španski timijan, matičnjak, više vrsta nana, a zatim smilje i lavanda. Ovim redom od maja do avgusta za branje stiže bilje koje su Dragica Stanković i njena kćerka Milica Stanković Ljubičić iz Niša posadile na jugu Srbije, na plantažama površine 10 hektara.
Kiša koja konstantno pada znatno je odgodila branje ljekovitog bilja, a pojedine vrste su potpuno uništene, zbog čega prodavci kažu da je u posljednjih deset godina ovo jedna od najlošijih sezona te da će se to sigurno odraziti na cijene.
Na planini Ozren, poznata su velika staništa ljekovitog bilja. To su kantarion, kunica, trava iva, ivanjsko cvijeće, krušina, rujevina... Iskorištenost je vrlo mala jer nedostaju otkupne stanice a nema ni berača.
U jesen nas vrebaju razne bakterije i virusi, koji vrlo često ne zaobiđu ni one koji imaju dobar imunitet. Zato bi bilo dobro da kući uvijek imate čajeve od ehinaceje, žalfije, majčine dušice, nane i zeleni čaj, jer pomažu kod raznih tegoba, a pritom ne koštaju mnogo.
Za Bavanište kažu da je najmirišljavije selo jer se ovdje proizvodi najviše ljekovitog i začinskog bilja u Srbiji. Mnoge porodice imaju višedecenijsku tradiciju uzgajanja ljekovitog bilja, a potražnja je i dalje veća od ponude.
Kad se iz okoline Vojnića na Kordunu doselio u Podgradce mnogi su Milu Božića, poznatijeg po nadimku Jankula, gledali kao čudaka. Jer, za njega su ljekovito bilje, gljive i drugi plodovi potkozarskih šuma i livada ne samo izvor zdravlja, nego i prilika za dobru zaradu.
Uva ili medveđe grožđe je niski, razgranati zimzeleni grm. Biljka je dobila naziv dobila po medvjedima jer se oni najčešće hrane njenim plodovima
Ponekad je samo dovoljno izaći u prirodu i sebi obezbjediti zdravlje.Međutim, vrlo često nismo ni svjesni kakvo bogatsvo imamo pa se neretko ljekovite biljke gaze iako mogu biti veoma blagotvorne.
Ljekovito i aromatično bilje je veliki potencijal Republike Srpske i razvojna šansa i to treba iskoristiti, rečeno je danas na stručnoj edukaciji održanoj u Driniću.
Ljubica Marković iz Dabovaca nadomak Kotor Varoša, četrdeset godina druguje sa prirodom i poštuje njene darove.
Sa novim talasom epidemije virusa korona sve više Hercegovaca imunitet pokušava ojačati ljekovitim biljem, kojim je ovaj kraj jako bogat.
Prvi dio terenskog istraživanja etnobotaničkog projekta Muzeja Republike Srpske “Upotreba ljekovitog bilja u narodnoj medicini”, uspješno je realizovan od 22. do 26. juna.
Hercegovina je poznata po ljekovitom bilju, koje raste na skoro svakom koraku. Kadulja, smilje, zova, šipurak, glog i druge samonikle biljke plodovi su koji su se decenijama sakupljali u ovom krševitom dijelu RS, a njihovim otkupom porodice su u proljeće i ljeto popunjavale kućni budžet ili ih koristili za prirodno liječenje.
Poljoprivrednici sa područja Banjaluke imaju mogućnost da se, pod povoljnim uslovima, uključe u proizvodnju ljekovitog bilja i krastavaca – kornišona, saopšteno je iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela.
Udruženje žena “Bubamara” organizuje zanimljivu radionicu “Ljekovito bilje u svakodnevnom životu”, koja će biti održana u subotu, 15. decembra u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS, od 11 časova.
U spoljnotrgovinskoj razmjeni ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, BiH bilježi više nego dobre rezultate, s obzirom na činjenicu da u ovom sektoru izvoz za čak tri puta premašuje uvoz.