Moj otac Ostoja rođen je u selu Rogolji u blizini, tada Bosanske, Gradiške, a ja sam kao klinac često ljeti dolazio u to selo.
U Lijevče polju za prodaju su pristigle prve količine ranog povrća. Ove godine zbog povećane zaštite od napada insekata proizvodni troškovi su povećani. Trenutne veleprodajne cijene uspijevaju da pokriju troškove i donesu minimalnu zaradu.
Povoljne vremenske prilike ratari u Lijevče polju i Potkozarju koriste da bi u optimalnom agroroku zasijali najzastupljeniju ratarsku kulturu, kukuruz.
Afrička kuga svinja potvrđena je na tri imanja u Lijevče polju, a očekuje se na još jednom, rekao je predsjednik Udruženja svinjara Republike Srpske Mišo Maljčić.
U selima blizu Nove Topole, olujno nevrijeme prošle noći, uzrokovalo je veliku štetu u baštama, na zasadima povrća. Uništena je paprika, paradajz, kupus, luk.
U Lijevčanskim farma nije evidentirana afrička kuga svinja, ali je strah od ove zarazne bolesti veoma veliki.
Sjetva kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih ratarskih vrsta, skuplja je za trećinu, u poređenju sa prošlom godinom. To tvrde poljoprivrednici u Lijevče polju, gdje je ove sedmice počela žetva ječma.
U Lijevče polju i Potkozarju počela je žetva ječma. Rod je od 350 do 400 kilograma po dunumu. Prvi otkosi pokazuju da je prinos u skladu sa očekivanjima, bez obzira na veoma loše vrijeme, sa dugim kišnim periodom.
Brojni su običaji u Lijevče polju, na Vaskrs ali i danima koji prethode velikom pravoslavnom prazniku. Farbanje jaja na Veliki petak, vaskršnja darivanja i tucanja farbanim jajima zauzimaju najvažnije mjesto u lijevčanskim porodicama.
Političke partije u lijevčanskim opštinama i gradovima, sa zavidnim biračkim tijelom i naglašenim uticajem na procese u Republici Srpskoj i BiH, ne mogu se, osim SNSD, pohvaliti naročitim kontinuitetom.
Zimska pijaca, tradicionalna manifestacija na kraju decembra, koju organizuje Gradska tržnica, okupila je ove godine 20 proizvođača organski zdarve hrane sa područja Lijevče polja i Potkozarja.
Povratku sa posla ili nekog drugog putovanja, Mariji Kalininić iz gradiškog sela Laminci, najviše se obraduje lane koje je ona, prije pola godine spasila iz šiblja, pored puta. Bilo je slabašno, napušteno, unesrećeno u svom životinjskom svijetu.
Zbog guste magle, vidljivost na putevima u Gradiški i okolini je smanjena.
Da u deset sela u Lijevču, području poznatom po plodnoj zemlji i vrijednim domaćinima, nema niti jedne krave, odavno nije novost. Isto se može reći i za mnoga druga sela u Republici Srpskoj, u kojima se stočni fond stalno i nezaustavljivo smanjuje.
U zapadnom dijelu Srpske, od Novog Grada do Srpca i Prnjavora, iz godine u godinu je sve manje muznih krava, iako ovaj kraj ima dugu stočarsku tradiciju. Stočari tvrde da stanje nije mnogo bolje ni u drugim krajevima i da Srpskoj prijeti nestašica mlijeka.
Sve što se u Lamincima i prostranoj lijevčanskoj ravnici dešavalo u poslednjih šest decenija, u svojoj memoriji punoj svakojakih događaja i doživljaja, čuva osamdesetogodišnja Vaja Marković.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, zajedno sa JU “Vode Srpske” i lokalnim zajednicama, provodi višemilionski projekat čišćenja kanalske mreže u ukupnoj dužini od 1.500 kilometara.
Na većini parcela u Lijevče polju i Potkozarju, najvećoj žitnici Republike Srpske poslije Semberije, žetva pšenice se privodi kraju. Prinosi su između četiri i šest tona po hektaru, mada je na pojedinim parcelama to i znatno više.
Angažovanje bravara, stolara, molera, električara, limara, zidara, tesara, keramičara, vodoinstalatera, ali i konobara, kuvara, njegovatelja, čistačica, fizičkih radnika, sezonaca za rad u voćnjacima, povrtnjacima, u poljoprivredi, potom vozača kamiona i drugih profila, postalo je gotovo nemoguća misija.
Stalna poskupljenja hrane, higijenskih potrepština, energenata i usluga, imaju drastične posljedice po domove za stare i nemoćne osobe u Lijevče polju.