Novi tekst Nacrta zakona o sudu BiH i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH skinuti su s dnevnog reda sjednice Savjeta ministara BiH, koja se održava danas u Sarajevu.
Najviše šansi za usvajanje svega što je dogovoreno između lidera SNSD, HDZ i “Trojke” u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH ima prijedlog za povećanje cenzusa.
Najvažnije političko pitanje koje treba završiti u narednim danima jesu izmjene i dopune Izbornog zakona u smislu uvođenja novih tehnologija kojima bi se omogućili fer i pošteni izbori.
Pored uvođenja skenera i video-nadzora, koji bi doveli do veće regularnosti izbornog procesa, opozicija u Republici Srpskoj insistiraće i na uvođenju dvokružnog izbornog sistema, koji postoji u svim zemljama regiona, kao i većini evropskih država.
Izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, kao i prateći akti Centralne izborne komisije (CIK) BiH, dovešće do veće regularnosti izbora 2. oktobra, ali neće u potpunosti spriječiti mogućnost izbornih krađa i prevara.
Poziv hrvatskih političara u BiH, kao i apeli čelnika Hrvatske da Kristijan Šmit nametne izmjene Izbornog zakona, koje bi trebalo da spriječe Bošnjake da biraju hrvatske predstavnike u zajedničkim institucijama BiH, po svemu sudeći, čekaće neka druga vremena.
Neočekivani javni izliv bijesa Kristijana Šmita prema domaćim političarima ukazuje na to da se čak ni “hladni” Nijemac nije dovoljno pripremio za peripetije u BiH i stanje koje je zatekao u ovoj zemlji.
Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, kojeg ne priznaje Republika Srpska, tokom današnje posjete Goraždu burno je reagovao na pitanje o izmjeni Izbornog zakona.
Odluka Kristijana Šmita da nametne izmjene Izbornog zakona BiH, kojima su Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) data mnogo šira ovlaštenja oko kažnjavanja političara i stranaka, mogla bi da BiH uvede u najopasniju krizu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit pružaju mogućnost Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da mnogo komotnije, nego što je to do sada bio slučaj, sankcioniše političare i stranke za koje procijene da krše zakon i izborna pravila.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da nazovi-odluka Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH udara svom silinom na ono što predstavlja volju naroda koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti.
Iz Delegacije EU u BiH saopšteno je da EU duboko žali zbog toga što političke stranke u BiH nisu uspjele da se dogovore o usvajanju mjera koje bi obezbijedile integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH.
Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je danas nametnuo Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, podrazumijevaju povećanje kazne za političke subjekte do 30.000 KM, a za angažovane u izbornoj administraciji do 1.000 KM.
Ambasade Velike Britanije i SAD u BiH pozdravile su odluku Kristijana Šmita o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje, nametnuo je danas odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić ocijenio je za Srnu da je odluka Kristijana Šmita da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH dokaz da je BiH "banana država" i protektorat, te naglasio da je njemački diplomata "podvio rep" pred sarajevskom čaršijom.
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac izjavio je da Kristijan Šmit ne može nametati nikakve zakone ni po Dejtonskom sporazumu, niti po takozvanim bonskim ovlaštenjima.
Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje, nametnuo je danas odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Hrvatski premijer i predsjednik HDZ RH Andrej Plenković danas je u Mostaru nakon sastanka s liderom HDZ BiH Draganom Čovićem kazao da Hrvatska, prema ono što je vidio, podržava namjeru Kristijana Šmita, kojeg kao visokog predstavnika u BiH ne priznaje Srpska, da nametne izmjene Izbornog zakona BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović smatra da je nedopustivo uvoditi dodatnu diskriminaciju i blokade kroz izmjene Izbornog zakona prema objavljenom prijedlogu OHR.