Stvaranje paralelnog izbornog sistema predstavljalo bi neustavno i antidejtonsko djelovanje i uskratilo bi biračima u Republici Srpskoj osnovno demokratsko pravo zagarantovano Ustavom BiH.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Izborni zakon Republike Srpske kojim je predviđeno da će izbore za organe vlasti u Srpskoj sprovoditi Republička izborna komisija, gradske, odnosno opštinske izborne komisije i birački odbori koje će imenovati nadležni republički organi.
Na sastanku u Istočnom Sarajevu između stranaka Trojke, SNSD i HDZ BiH razgovarano je o aktuelnim političkim pitanjima i načinima kako odblokirati procese koji su u toku.
Pravnik i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković rekao je da bi do kraja naredne sedmice trebalo da bude održana posebna sjednica ovog doma.
Ako Dodik donese svoj zakon i odluči da radi izbore pod patronatom RIK, to će biti prevelik izazov, na te izbore opozicija ne bi trebala ići, jer šta god da uradite – biće pečat da je Dodik pobijedio.
Kažu iz Misije OEBS u BiH da jednostrani prenosi nadležnosti smanjuju stepen pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom. Bilo bi lijepo da nam objasne kako jednostrani potezi stranca, kojeg ne poznaje Ustav, povećavaju stepen pravne sigurnosti.
Izborni zakon BiH, potkrijepljen odlukama Ustavnog suda BiH, jasno i taksativno navodi nadležnosti i odgovornosti u provođenju izbora. Stoga uspostavljanje ili zaduživanje bilo kojeg drugog tijela pored CIK za organizovanje i vođenje izbora predstavlja kršenje ustavnog poretka BiH te, time, Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Službeni glasnik BiH u petak je objavio Odluku Kristijana Šmita o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kao i naknadnu ispravku te odluke.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je namjera Kristijana Šmita da u potpunosti upravlja CIK i da utiče na izborne rezultate.
Kristijan Šmit je ponovo izmijenio odredbe Izbornog zakona BiH. On je u suštini ispravkom zakona spriječio vladajuće stranke da preuzmu kontrolu nad Centralnom izbornom komisijom BiH odmah nakon lokalnih izbora.
Delegacija EU u BiH izrazila je žaljenje jer je rukovodstvo Republike Srpske odlučilo dizati tenzije uključujući i predlaganje niza radnji koje podrivaju ustavni poredak BiH, funkcionalnost njenih institucija i temeljne slobode.
Stranka demokratske akcije (SDA) oglasila se zvaničnim saopštenjem o nacrtu koji je sinoć usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske juče usvojila Nacrt izbornog zakona Republike Srpske, kojim bi se dio nadležnosti Centralne izborne komisije BiH prenio na entitetski nivo i čime bi postale nevažeće izmjene Izbornog zakona koje je donio Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, iz Kabineta Šmita su reagovali.
Austrijski Der Standard pisao je o reformama koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, te da je ovaj potez oduzeo HDZ "sredstvo za pritisak".
Iako se u javnosti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, često predstavljaju kao tehničke, suština je potpuno drugačija, jer se izmjenama u značajnoj mjeri ojačava Centralna izborna komisija, koja će u pojedinim slučajevima, recimo kod finansiranja, imati možda i najveću autonomiju u državi.
Lideri Trojke Edin Forto, Elmedin Konaković i Nermin Nikšić razgovarali su danas o izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit i o reakcijama iz Republike Srpske.
Šef Delegacije EU u BiH, Johan Satler je nedavno usvojenu odluku o otvaranju pregovora između BiH i Evropske unije ocijenio kao najveće postignuće u poslijeratnoj istoriji Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD skoro dva dana bio je nijem na odluku Kristijana Šmita da nametne izmjene Izbornog zakona BiH.
Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uputila je danas pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli, visokom predstavniku Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Džozefu Borelju i povjereniku Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Oliveru Varheljiju vezano za Izborni zakon BiH, a u kontekstu evropskog puta BiH.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je suština najnovijeg nametanja izmjena Izbornog zakona od Kristijana Šmita eliminisanje predsjednika Srpske Milorada Dodika iz političkog života BiH.