Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine se posljednjih mjeseci za pomoć obratilo 1.770 građana BiH koji žive u inostranstvu, dok je 400 studenta iz inostranstva izrazilo želju da se vrati kući.
Pero Jović iz Ugljevika jedan je od privrednika iz Srpske i BiH koji su se susreli sa probemima prilikom izvođenja poslova u inostranstvu.
Studenti koji žele da se tеstirаju nа novi virus korona rаdi škоlоvаnjа u inоstrаnstvu, mоrаju naprije da popune prijavu zа tеstirаnjе nа prisustvо virusа korona kod Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, dok se uzоrаk zа tеstirаnjе nа virus, odnosno bris nоsа, uzimа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS.
Učenici srednjih škola iz Srpske, a koji nastavu pohađaju u inostranstvu, mogu da ostvare pravo na besplatno testiranje na virus korona, a za potrebe ispunjavanja školskih obaveza i odlaska van granica RS zbog toga, ističe ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić.
Unosa korona virusa u Republiku Srpsku sa građanima koji dolaze iz inostranstva i ubuduće može da bude, ali je sada manja vjerovatnoća da će na ovaj način doći do širenja zaraze nego što je to bilo prije dva mjeseca.
Zamjenica direktora Insituta “Batut” Darija Kisić Tepavčević negirala je danas navode iz Gradskog zavoda za javno zdravlje o mogućnosti naknadnog testiranja i prekida kućne izolacije za državljane Srbije koji dolaze iz inostranstva i ponovila da srpski državljani u zemlju mogu da uđu samo sa negativnim PCR testom, ne starijim od 72 sata, a u suprotnom – moraju 14 dana da budu u kućnoj izolaciji.
Svi učenici srednjih škola iz RS, koji se u programu razmjene učenika nalaze u inostranstvu, osjećaju se dobro, a učenicima koji su izrazili želju za povratkom kući, omogućeno je da se bezbjedno vrate u Republiku Srpsku, saopštilo je Ministarstvo prosvjete i kulture RS.
Dok stotine hiljada ljudi zauvijek napuštaju BiH u potrazi za boljim životom, ima i onih koji se vraćaju, i to sa prestižnim diplomama i velikim znanjem stečenim u svijetu. Procjenjuje se da samo u Banjaluci ima oko 200 akademaca povratnika iz 18 zemalja, koji su na školovanju ili usavršavanju u inostranstvu proveli od dvije do 12 godina.
Novčane doznake iz inostranstva u BiH za 9 mjeseci lani iznosile su oko 2 milijarde i 77 miliona KM, što je za 2,82 odsto više nego u istom periodu 2018, kada su iznosile oko 2 milijarde i 20 miliona KM.
Dino Žuđelović je iz ratnog Sarajeva izbjegao u Francusku još kao dječak, a njegova priča vraća vjeru u povratak mladih i uspješnih ljudi iz inostranstva u BiH. Sada živi i radi u Sarajevu gdje se vratio sa suprugom i djecom nakon skoro 20 godina.
Čak 75 odsto građana Bosne i Hercegovine spremno je otići u inostranstvo, a na posljednjem mjestu razloga za odlazak su bolje plate.
Kako bi pomogle djeci koja žive u inostranstvu, penzionerke iz Srbije i BiH ponekad nailaze na komplikacije. U većini zemalja ograničen je bezvizni boravak. Polise zdravstvenog osiguranja nekad uslovljene i godinama starosti.
U potrazi za boljim životom ove prostore napušta sve više ljudi, zbog čega je BiH pretprošle godine izgubila grad veličine Gradiške, a lani Istočnog Sarajeva.
Zvaničnih podataka o broju onih koji su u potrazi za boljim životom u proteklom periodu napustili BiH nema, ali su rezultati analiza domaćeg nevladinog sektora i međunarodnih agencija i organizacija više nego poražavajući.
Fond solidarnosti za liječenje djece iz RS u inostranstvu finansirao je u ovoj godini liječenje i dijagnostiku za 86 djece, potvrdila je direktorka ovog fonda Jasminka Vučković.
Njemačke klinike spremne su da plate do 15.000 evra kako bi dovele jednog medicinskog radnika sa Balkana. A dovode hiljade godišnje. U tom poslu su velike pare i posrednici spremni da po svaku cijenu dođu do tih para.
Tri četvrtine, odnosno 76 odsto anketiranih visokoobrazovanih građana Srbije koji su otišli u inostranstvo za sada ne planira da se vrati u Srbiju, rekla je ministar u Vladi Srbije zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović.
Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu za devet mjeseci ove godine ostvario je prihod od posebnog doprinosa za solidarnost od neto plate zaposlenih u iznosu od oko 4,6 miliona KM, što je za 18 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Koliko god godina proveli u inostranstvu, živjeći po evropskim standardima, naši ljudi se po povratku kući vraćaju starim navikama poput pravljenja divljih deponija, nepropisnog parkiranja ili davanja mita, zato što im naš sistem to omogućava, smatraju stručnjaci.
Javna zdravstvena ustanova „Zdravstveni centar” Brčko, iz koje su prije par mjeseci poručili da nemaju većih problema zbog odlaska medicinskog osoblja u inostranstvo, zadnjih dana ukazuju da ovo ipak postaje veliki problem, posebno kada je riječ o ljekarima na specijalizaciji.