Klimatske promjene donijeće mnoge nepoznanice ako temperature u svijetu ne budu pale do kraja godine, izjavio je direktor Godar insituta pri NASA Gevin Šmit.
Februar je na putu da zabilježi najveći broj toplotnih rekorda svih vremena, kažu meteorolozi, pošto temperature kopna i okena rastu širom svijeta, usljed kombinacije zagrijavanja planete čiji su uzrok ljudski faktor i fenomen "El Ninja".
Po prvi put je globalno zagrijevanje premašilo 1,5 stepeni Celzijusa tokom cijele godine, prema klimatskoj službi EU.
Količine snježnih padavina u opadanju su širom svijeta kako temperature rastu zbog klimatskih promjena, pokazuju nove analize i karte klimatologa Nacionalne administracije za okeane i atmosferu (NOAA).
Globalno zagrijavanja petostruko je povećalo brzinu topljenja glečera na Grenlandu u posljednjih 20 godina, izjavili su danas naučnici sa Univerziteta u Kopenhagenu.
Cilj ograničavanja dugoročnog globalnog zagrijavanja na 1,5 stepen Celzijusa postaje sve nedostižniji, upozoravaju stručnjaci za klimu, jer zemlje ne uspijevaju odrediti ambicioznije ciljeve unatoč višemjesečnim rekordnim vrućinama na kopnu i moru.
Članice Ujedinjenih nacija usvojile su prvi sporazum o zaštiti morskog života na otvorenom moru, što je generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozdravio kao "istorijski sporazum" koji okeanu daje "šansu za borbu".
Globalne temperature su ovog mjeseca dosegle rekordne nivoe, što je znak klimatske krize uoči El Ninja koji bi potencijalno mogao dovesti do toga da 2023. postane najtoplija godina ikada zabilježena, javlja Guardian.
Britanska Meteorološka kancelarija prognozira da će 2023. godina biti toplija od 2022. i jedna od najtoplijih u istoriji.
Glečeri širom svijeta, uključujući i posljednje u Africi, biće neizbježno izgubljeni do 2050. godine zbog klimatskih promjena, navodi se u izvještaju Uneska.
Ako se nastavi sadašnji nivo zagrijavanja, na Zemlji će se pojaviti dijelovi na kojima neće biti moguće živjeti - tako naučnici predviđaju da će u Čikagu do kraja vijeka čak 16 puta biti povećavan intenzitet "toplotnih valova" .
Broj ljudi koji se suočava s akutnim nedostatkom hrane u svijetu se više nego udvostručio na 345 miliona od 2019. zbog pandemije kovida-19, sukoba i klimatskih promjena, objavio je Svjetski program za hranu (WFP).
Na istraživačkoj stanici Konkordia na Antarktiku, obično poznatoj kao najhladnije mjesto na Zemlji, 18. marta temperatura je iznosila minus 11,5 stepeni Celzijusovih, a uobičajno iznosi oko minus 49 stepeni.
U Australiji je danas izmjerena temperatura od 50,7 stepeni Celzijusovih, što je najviše u posljednje 62 godine.
Naučnici su upozorili na opasnost koja prijeti na ledenom pokrivaču Zapadnog Antarktika, pošto bi se jedan glečer, veličine teritorije Britanije, mogao ubrzano raspasti i istopiti, što može podići nivo mora širom svijeta za više od pola metra.
Na klimatskom samitu u Glazgovu potpisan je dokument koji će u budućnosti biti poznat kao Klimatski pakt iz Glazgova, a ključni dio sporazuma odnosi se na ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusovih.
Lideri Grupe 20 najvećih svjetskih ekonomija objaviće da im je cilj ograničenje globalnog otopljenja na 1,5 stepeni Celzijusovih za koji naučnici tvrde da je od ključnog značaja za izbjegavanje katastrofe, ali će, izbjeći da daju čvrsta obećanja, navodi se u nacrtu saopštenja sa samita u Rimu.
Ubrzanje klimatskih promjena predstavlja najveću egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu, upozorila je danas rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Stelijana Nedera.
Brži rast prosječne godišnje temperature na globalnom nivou zahtijevaće ispravljanje međunarodnih sporazuma, izjavio je predstavnik ruskog predsjednika za digitalni i tehnološki razvoj Dmitrij Peskov.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) potvrdila je novu rekordnu temperaturu izmerenu na Antarktiku od 18,3 stepena Celzijusa.