U Banjaluci je protekle nedjelje održana 20. jubilarna Škola demokratije za studente iz regiona u organizaciji Fondacije "Fridrih Ebert" u BiH.
Kada se 2018. iz Ženeve vratila na imanje svog oca, Lorens Lola Milinić, fizioterapeutkinja rođena u Parizu, zatekla je samo trošnu štalu i kuću, zarasle u korov i šiblje. Danas je ovo mjesto nedaleko od Nevesinja pravi mali raj na zemlji, sa bazenom, saunom i salonom za masažu.
Nju ni vjetar ne može stići! Kad smo je tražili u Trebižatu, bila je u Mostaru, organizovala je festival murala. Dok smo stigli u Mostar, ona je već bila na biciklu, negdje iznad Neuma. Čim je sišla sa bicikla, spremila se za veslanje i planinarenje. Stanislava Borovac (36) živi sto na sat.
„Neću da budem članica partije i nisam uhljeb“, rekla je sama sebi Jasmina Ćušić, mlada profesorka engleskog jezika. Pa je uzela motiku u ruke i zaputila se u rodno selo Višići kod Čapljine. Nastavila je porodičnu tradiciju i postala - uspješna poljoprivrednica.
Pravo na dostojanstven život i dostojanstvenu smrt, pravo na zaborav i borba protiv nasilja u porodici, samo su neke od oblasti, u kojima BiH nije uradila mnogo, kad je u pitanju približavanje standardima EU.
Govor mržnje, koji je u BiH široko rasprostranjen, prije svega zahvaljujući političarima, kojima je to alat za prikupljanje glasova, često se pokušava "prodati" kao sloboda izražavanja i političkog djelovanja, ali međunarodne konvencije propisuju granicu između slobode i nasilja.
Ovdje goste uspavljuje žubor Plive, a budi ih cvrkut ptica. Kada se probude dočeka ih osmijeh neumorne domaćice, a pored rijeke sto pun đakonija: topli uštipci od heljde samljevene u vodenici, pa kajmak, cicvara, sok od koprive s medom i čuvena janska pita, kojoj su u Šipovu podigli spomenik.
Svaki četvrti građanin BiH smatra da su napadi na novinare opravdani, iako tvrde da medijima vjeruju više nego institucijama, nevladinom sektoru ili političarima.
Možemo li se osloboditi vrtloga istorije, koji nas vuče u bezdan? Zašto žrtve, nakon svih ratova, političari bezočno koriste za svoje ciljeve? I zbog čega čak 32 odsto građana u Hrvatskoj smtra da bi ustaški „za dom spremni“ trebalo da bude zvanični pozdrav u hrvatskoj vojsci, a svaki treći srednjoškolac vjeruje da je Josip Juraj Štrosmajer bivši njemački predsjednik?