Osoba sa neliječenom tuberkulozom može da zarazi 10-15 ljudi godišnje, kašljući u njihovoj blizini, a rizik za razbolijevanje mnogo je veći kod ljudi sa oslabljenim imunim sistemom.
Na godišnjem nivou u svijetu umire veliki broj ljudi jer su bakterije postale otpornije na antibiotike.
Od početka epidemije kovida upotreba antibiotika povećana je za 30 do 35 odsto. Zbog toga je bio veći i rizik od najčešće neželjene posljedice ovih lijekova - antibiotskog kolitisa (upale sluznice creva), pogotovo u situaciji kada je već svaki treći pacijent sa kovidom kao prvu, a često i jedinu manifestaciju ove bolesti, imao gastroenterološke probleme kao što su dijareja, mučnina i povraćanje.
Svaki treći pacijent koji je bio kovid pozitivan imao je gastroenterološke probleme i komplikacije kao što su dijareja, mučnina, povraćanje. Uz to, povećano korišćenje antibiotika tokom pandemije, dovelo je do narušavanja crevne mikroflore i pojave antibiotskih kolitisa kod velikog broja pacijenata, pokazuju podaci iz bolnica u Srbiji, a koje su bile u kovid sistemu.
Globalna otpornost na antibiotike porasla je usljed njihove aktivne upotrebe tokom liječenja pacijenata oboljelih od kovida 19, izjavila je predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Rusiji Melita Vujnović.
Klinički farmakolog Sanja Milovanović ukazala je da dosadašnja iskustva u liječenju infekcije virusom korona pokazuju krajnje neracionalnu upotrebu antibiotika.
Potrošnja pojedinih antibiotika povećana je i 10 puta zbog korone, a stručnjaci ističu da njihovo uzimanje kad nisu potrebni može na praviti ozbiljan zdravstveni problem.
Potrošnja pojedinih antibiotika u Srbiji povećana je i do 10 puta zbog korona virusa, kaže v. d. direktora Republickog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) Sanja Radojević Škodrić.
Naučnici ruskog Državnog istraživačkog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju "Gamaleja" trenutno razvijaju lijekove čiji je cilj suzbijanje otpornosti na razne antibiotike, izjavio je direktor Instituta Aleksandar Gintsburg.
Od početka marta, kada se kod nas pojavio korona virus, pa do kraja oktobra 2020, u Srpskoj je izdato 105.067 recepata za antibiotike, što je za 78.318 recepata manje u poređenju sa istim periodom 2019.
Kovid je individualan sport - sukus je dijagnoze i tretmana kod pacijenata zaraženih ovim virusom. No, neki ljekari šakom i kapom dijele antibiotike, često po nekoliko doza jednu za drugom, čak i kada bi se između doza moralo napraviti barem šest mjeseci pauze.
Nesavjesna upotreba antibiotika i antivirusnih lijekova tokom pandemije virusa korona mogla bi da dovede do nove pandemije, koja bi mogla biti gora od Covid-19, izjavila je predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Rusiji Melita Vujnović.
Na prvi znak prehlade ljudi su skloni da bez preporuke ljekara piju antibiotike. Kada se tome doda aktuelna epidemiološka situacija u kojoj su svi dodatno usmjereni na razne simptome, a kako strepe da se jave ljekaru - zbog straha da se ne zaraze koronom, uzimanje lijekova postaje još češća praksa.
Predsednik Brazila Žair Bolsonaro izjavio je da se osjeća slabo i da ima “buđ u plućima”, navodeći da uzima antibiotike zbog infekcije, nakon što je bio bolestan od Covid-19 početkom mjeseca.
Korona virus uzrokuje simptome slične gripi, a važno je naglasiti da za liječenje Covid-19 građani ne uzimaju antibiotike.
Naučnici norveškog Univerziteta nauke i tehnologije tvrde da su postojeći antibiotici na tržištu ključni za borbu protiv novog virusa korone, međutim iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) upozoravaju da oni ne funkcionišu protiv virusa i da njihova prekomjerna upotreba pomaže u jačanju bacila.
U Republici Srpskoj je u padu potrošnja antibiotika, ali i dalje treba raditi na sprečavanju njihove neracionalne upotrebe i lagerovanja u kućnim apotekama, čime se stvara mogućnost posezanja za ovim lijekovima i u situacijama kada ih doktor nije preporučio.
Antibiotska rezistencija posljednjih godina predstavlja ozbiljan javno-zdravstveni problem u Republici Srpskoj, BiH i Evropi, kao i prijetnju efikasnosti antibiotika u budućnosti, što dovodi u pitanje liječenje velikog broja infekcija izazvanih mikroorganizmima, rekao je danas ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alen Šeranić.
U Srpskoj je iz godine u godinu u padu broj propisanih recepata za antibiotike, što je dokaz da postajemo svesniji opasnosti koju sa sobom nosi neracionalna upotreba ovih lijekova.
Građani Bosne i Hercegovine sve češće posežu za konzumiranjem antibiotika bez adekvatne konsultacije s ljekarom, što može dovesti do nesagledivih posljedica po njihovo zdravlje, upozoravaju stručnjaci.