Već godinama unazad stručnjaci upozoravaju na opasnu pandemiju koja može zahvatiti svijet i odnijeti milione života i to samo u narednih 25 godina.
Više od 39 miliona ljudi širom svijeta moglo bi umrijeti od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike u sljedećih 25 godina, pokazala je studija objavljena u utorak u časopisu The Lancet, koja naglašava da je još uvijek moguće izbjeći taj crni scenario.
Stručnjaci navode da od superbakterija umire više ljudi nego od HIV, malarije i tuberkuloze zajedno.
Ukoliko se zloupotreba antibiotika ne zaustavi, nećemo imati sa čim da liječimo banalne bakterijske infekcije, koje će se pretvoriti u sepsu, a sepsa u otkazivanje organa i onda u smrt.
Građani Bosne i Hercegovine antibiotike koriste mnogo češće nego je to medicinski opravdano, kako za ljude tako i za životinje, jer nema kontrole njihove primjene, što dovodi do velike otpornosti na primjenu lijeka i njihova dejstva što zabrinjava stručnjake zdravstvenog sektora.
Neracionalna upotreba antibiotika nije dobra za zdravlje organizma, rekla je načelnik Klinike za infektivne bolesti UKC-a Republike Srpske Antonija Verhaz.
Specijalista porodične medicine dr Brankica Miljanović rekla je da antibiotike treba uzimati na vrijeme i za određeno stanje.
Antibiotici se bore protiv štetnih bakterija koje izazivaju bolesna stanja, ali to nije jedina stvar koju ovi lijekovi ubijaju.
Kada se osjećate loše, posljednja stvar koju želite da uradite je da idete od apoteke do apoteke u potrazi za osnovnim lijekovima kao što su sirup protiv kašlja i antibiotici.
Česta upotreba antibiotika mogla bi rezultovati povećanom mogućnošću razvoja upalnih bolesti crijeva za gotovo 50 odsto među osobama starijim od 40 godina, pokazalo je novo dansko istraživanje.
Ako nastavimo trošiti antibiotike trenutnom brzinom, izvjesno je da ćemo se suočiti s povratkom u razdoblje kada antibiotici nisu postojali i kada je obična bakterijska infekcija, poput upale pluća, mogla biti smrtonosna.
Jedna od tri osobe koristi antibiotike koji im nisu propisani, navodi se u studiji koju je uradila Svjetska zdravstvena organizacija za regiju Evrope
Na Antarktiku su otkrivene bakterije sa genom za prirodnu otpornost na antibiotike i antimikrobne tvari, koje imaju potencijal da se šire iz polarnih područja, upozoravaju čileanski naučnici.
Zašto ljekari za liječenje kovida nekome propisuju antibiotike, a nekome preporučuju samo mirovanje kod kuće? Protokoli su tu, kažu ljekari, ali ne može svako da bude liječen na isti način, jer su ljudi različiti.
Otpornost na antibiotike se često smatra problemom budućnosti, ali novo istraživanje pokazuje da itekako pokazuje svoje posljedice već sada.
Više od 1,2 miliona ljudi u svijetu umrlo je 2019. godine od infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike, više je ljudi u tom periodu umrlo zbog antibiotika nego od HIV/AIDS-a ili malarije.
Svaki ljekar će uz antibiotike neizostavno prepisati i adekvatan probiotski preparat, a poznato je da antibiotik može izazvati crijevne tegobe.
Na simpozijumu "Racionalna upotreba antibiotika i propisivačka praksa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti" ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je da u Srbiji antibiotike sada koristimo mnogo manje i da imamo izuzetno veliki pad u periodu od 2015. do 2020. godine.
Predviđanja o porastu rezistencije na antibiotike nisu dobra i govore da će za 20 do 30 godina biti milioni smrtnih slučajeva ljudi koji neće imati s čim da se liječe zbog velikog stepena otpornosti na antibiotike, rekla je danas u Banjaluci načelnik Službe za mikrobiologiju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Pava Dimitrijević.
Povodom obilježavanja svjetske sedmice svijesti o antibioticima, iz Bolnice „Srbija“ podsjećaju pacijente da se antibiotici ne koriste za liječenje obične prehlade, gripa, kašlja i hunjavice.