Procjenjuje se da bi za tri decenije gotovo 5,7 milijardi ljudi moglo da živi u područjima u kojima vlada nestašica vode najmanje mjesec dana u godini, što vodi izuzetnom povećanju konkurentnosti i potražnje za vodom.
Otpornost uslova za snabdijevanje vodom i sanitarnih uslova na efekte klimatskih promjena mogla bi spasiti živote najmanje 360.000 novorođenčadi – navode za Zavodu.
Ekstremne vremenske pojave, za koje se očekuje povećanje učestalosti i inteziteta, prouzrokovale su više od 90 odsto velikih katastrofa tokom protekle decenije.
– Do 2040. godine, predviđa se da će globalne potrebe prvenstveno prerađivačke industrije, proizvođača energije i domaćinstava za energijom porasti za preko 25 odsto, a za vodom za više od 50 odsto.
Sve navedeno i niz drugih činjenica o vodi naglašavaju važnost odgovornog korišćenja vodnih resursa kako bi se ublažio potencijalno negativan uticaj klimatskih promjena na dostupnost i kvalitet vode, odnosno smanjila mogućnost pojave poplava, suša, nedostatka i zagađenja vode kao osnovne ljudske potrebe.
Svjetski dan voda, koji se odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija obilježava svakog 22. marta od 1993. godine, prilika je da se, naglašavajući svake godine posebnu temu, ukaže na značaj voda. Ovogodišnjom temom „Voda i klimatske promjene” ukazuje se na neraskidivu vezu između vode i klimatskih promjena. Porastom svjetske populacije raste i potreba za vodom, a time i pritisak na vodne resurse i životnu sredinu uopšte.
Zato je neophodno povećati svijest ljudi o značaju odgovornog korišćenja vode kako bi se osiguralo zadovoljenje potreba svih, posebno siromašnih kategorija stanovništva, istovremeno štiteći postojeće resurse i ublažavajući negativne efekte klimatskih promjena.
Prema tvrdnjama naučnika, klimatske promjene povećavaju varijabilnost vodnih ciklusa, što ograničava i smanjuje mogućnost predviđanja dostupnosti i potreba za vodom, utiče na kvalitet, dovodi do nestašice vode i ugrožava održiv razvoj na globalnom nivou.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu