Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova, želeći pronaći izlaz iz krize koju je uzrokovao Prvi svjetski rat.
Učesnici tog kongresa usaglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu odluku donijelo je 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali više od 100 miliona štediša. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.
Većina donesenih rezolucija odnosila se na bolju saradnju među bankama, koje su je namjeravale ostvariti kroz osnivanje međunarodnog instituta štednih banaka.
Uzme li se u obzir nestabilnost perioda u kojem su se navedeni događaji događali, trebalo je vratiti povjerenje štediša u sisteme i dodatno edukovati ljude kako bi shvatili važnost štednje.
Štednja je jedan od temelja rasta i razvoja svake zemlje preko kojeg se dolazilo do višeg životnog standarda i stabilnosti nacionalnih ekonomija, te se u tom smislu do danas nije ništa promijenilo, piše Avaz.