Uz to, procenat relativno netaknute površine na Zemlji će prema projekcijama opasti sa 25 na 10 odsto do 2050. Trenutna stopa izumiranja vrsta je 1000 puta veća nego u periodu kad čovjek nije imao značajn uticaj na ekosisteme.
Tako je broj afričkih slonova u Tanzaniji opao za 60 odsto u samo 5 godina u periodu izmađu 2009. i 2014, uglavnom zbog krviolova i prikupljanja slonovače. Na Borneu je krčenje šuma radi izgradnje plantaža plaminog ulja dovelo do gubitka oko 100.000 orangutana u periodu od 1999. i 2015. Predviđeno je da će i broj polarnih medvjeda opasti za 30 odsto do 2016. kao posljedica globalnog zagrijavanja i topljenja leda na Arktiku. U izvještaju se takođe navodi da je u zelucu 90 odsto ispitanih morskih ptica pronađena plastika u poređenju sa 5 odsto u izvještaju iz 1960.
Marko Lambertini glavni direktor WWF-a je rekao da je ova kriza Zemljinih ekosistema bez presedna jer smo samo za 40 godina, što je treptaj oka u poređenju sa čitavom istorijom života na Zemlji, uspjeli da devastiramo velike dio planete. Sada kad imamo moć da upravljmo Zemljinim resursima bolje nego ikad ranije, mi ih i dalje iskorištavamo na isti način kao naši preci koji su bili lovci i sakupljači plodova prije 20.000 godina i sve to sa tehnologijom 21-og vijeka.
Mi još uvijek uzimamo prirodu zdravo za gotovo, ali to će morati da prestane – zaključio je Lambertini.
Iz WWF-a i Greenpeace pozivaju internacionalnu zajednicu da reaguje što brže i da postignu dogovor o tome kako da se zaustavi opadanje biodiverziteta i uništavnja prirodnih sistema sličan onom o rješavnju pitanja klimatskih promjena iz Pariza 2016. U izvještaju se zaključuje da nam ostaje još vrlo malo vremana da regujemo prije nego što bude suviše kasno i da mi priradamo prvoj generaciji koja je shvatila da svojim akticnostima uništavamo planetu i posljednjoj koja još uvijek može nešto učiniti povodom toga.
(CNN)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.