U autorskom tekstu za turski “Dejli Sabah”, Kalin piše da cilj njegove zemlje na Balkanu nije težnja ka uticaju, već obezbjeđivanje političke stabilnosti, podsticanje ekonomskog razvoja i podržavanje kulturnih i obrazovnih aktivnosti, prenosi Blic.
Turska se protivi mikro-nacionalizmima svake vrste. Protivi se i stranoj intervenciji. Nacionalna i lokalna pitanja trebalo bi da predvode i da se o njima pitaju lokalni narod i nacionalne vlasti – kaže Kalin.
Kako je naveo, krajem maja je u Ankari Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) organizovala važan sastanak posvećen pitanjima šta Turska želi na Balkanu i kakav je takozvani “veliki plan” za region, jer su, kaže, odnosi Turske s Balkanom i južnom Evropom oduvijek nekima bili interesantni.
– Nema potrebe za panikom – odgovori su dobri za sve. Oni koji nikada nisu prestali da izmišljaju priče o turskoj politici na Balkanu moraju znati šta Turska pokušava tamo da uradi. Turska dijeli zajedničku geografiju s Balkanom. Otkad se Balkan pridružio većem muslimanskom svijetu, Turci su vidjeli ovaj region kao svoj dom. Ovdje su izgrađeni gradovi, putevi, škole, bolnice, mostovi, džamije… – istakao je Kalin.
On dalje piše da Turska ne vidi nikakvu protivriječnost u razvijanju dobrih odnosa sa Srbijom s jedne i BiH sa druge strane, a turski napori da međunarodna zajednica prizna Kosovo prije pomažu nego što ometaju mirovne napore u regionu.
Prema njegovim riječima, različite nacije na Balkanu Tursku i Otomansko carstvo posmatrale kao dio iste geopolitičke slike, a iako neki od ovih izraza mogu zvučati suviše romantično ili idealistično, stvarnost je, kaže, da su Turci, Albanci, Bošnjaci i drugi izgradili kulturu i civilizaciju koja prevazilazi granice regiona.
Ocjenjuje da se osmanski kulturni, vjerski, umjetnički i politički život ne mogu proučavati niti razumjeti bez priznanja velikog doprinosa književnih, naučnih i političkih ličnosti balkanskog porijekla.
Stoga, istakao je, “nijedan Turčin ne smatra Sarajevo, Mostar, Prištinu, Skoplje ili Novi Pazar dalekim mjestima, dok balkanski muslimani imaju iste stavove o Istanbulu, Bursi, Konji i drugim anadolijskim gradovima”.
Visoki turski zvaničnik naglašava da Turska ulaže u sve balkanske zemlje, bez razlike, u pogledu etničkih i vjerskih identiteta, te da su turska vlada, državne banke, privatne kompanije i nevladine organizacije sprovele stotine projekata širom Balkana i nastavljaju to da rade.
Takođe, naglasio je da su poslednjih godina turske državne banke otvorile nove filijale u balkanskim gradovima i povećale kreditne linije za sve poljoprivrednike i privrednike, te da će autoput Sarajevo-Beograd završiti turske kompanije i on će služiti kao “put mira” na Balkanu.
On ističe da je ekonomski razvoj kamen temeljac turske politike u pogledu Balkana, a sa primenom njihovog pravog potencijala, balkanskim zemljama su, ukazuje, potrebne ozbiljne i jednake poslovne mogućnosti, a ne – odnosi zavisnosti.
– Turska je uložila i ohrabrila privatni sektor da investira u sve oblasti, uključujući trgovinu, finansije, komunikacije, infrastrukturu, građevinarstvo, energetiku i poljoprivredu. Trenutno na stotine turskih kompanija posluje na Balkanu, zapošljavajući hiljade lokalnih stanovnika – napomenuo je Kalin.
On naglašava i da se Turska protivi Al-Kaidi i Islamskoj državi svojom ideologijom i shvatanjem islama, te da podržava obrazovne programe koji će obezbijediti da se Islam pravilno podučava.
– Imajući sve ovo na umu, možemo sumirati tursku viziju Balkana u tri glavna poglavlja – politička stabilnost, ekonomski razvoj i kulturološki procvat. Turska je podržala sve inicijative kako bi Balkan ostao politički miran i bezbjedan. Politička stabilnost regiona je od izuzetnog značaja ne samo za Evropu, već i za svijet – zaključio je Kalin.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.