To su neki od zaključaka Krisa Herda, osnivača platforme za udaljeni rad “Firstbase”, a koji je tokom posljednjih šest mjeseci razgovarao sa oko 1.000 kompanija o njihovim planovima za rad na daljinu.
Neke od stvari koje je uočio jeste i da će se kompanije, između ostalog, potruditi da radnicima omoguće rad iz kancelarije svega jedan ili dva dana u nedjelji. Potpuno zvanično, kako je istakao u objavi na Tviteru, oko 30 odsto kompanija sa kojima je razgovarao u potpunosti će se “riješiti” kancelarija i preći na poslovanje na daljinu.
– Kompanije koje ovo rade, uvidjele su da su se njihovi radnici brzo prilagodili i decentralizovali, ostavljajući skupe gradove selidbom negdje da budu bliže svojoj porodici – istakao je Herd.
Pristup talentima
Kako Herd navodi, prvi razlog zašto kompanije prelaze na rad na daljinu je jednostavan – omogućava im zapošljavanje talentovanijih ljudi. Naime, umjesto da angažuju najbolju osobu u krugu od 30 kilometara od kancelarije, oni mogu da angažuju najbolju osobu na svijetu za svaki radni zadatak.
Drugo jeste način da smanje troškove. – Drugi razlog zašto prelaze da rade na daljinu je taj što im omogućava da budu daleko isplativiji. Umjesto da potroše 20.000 dolara po radniku godišnje na kancelarijski prostor, oni mogu da obezbijede najbolju daljinsku postavku na planeti za 2.000 dolara po radnika godišnje – objasnio je ovaj poslovi stručnjak.
Poboljšanje kulture firme
Kada bi nastavile da rade na daljinu, smatra većina ispitanih, uspjeli bi se poboljšanju kulturu firme, a naročito period kada su fizički na jednom mjestu.
Tako više od 60 odsto ispitanih kompanija već razmišlja o načinima kako da fizički iskoriste vrijeme za poboljšanje kulture. Najpopularnije, što je Herd čuo je prebacivanje tima na udaljene lokacije na otprilike nedjelju dana. Tako je u planu slanje čitavog tima na rad iz Portugala, Španije, Portorika – mjesta koja su za sada najpopularnija.
Herd ističe da “najpametniji ljudi” koje lično poznaje planiraju da rade na daljinu ove decenije. Takođe da, “najuzbudljivije kompanije” koje lično zna sve radnike u ovoj deceniji planiraju da angažuju na daljinu. Čak 90 odsto radnika sa kojima je Herd razgovarao nikada više ne želi da bude stalno u kancelariji.
Radnici srećniji
Mnoge kompanije sa kojima je razgovarano, raduje i uticaj na životnu sredinu koji će “iskorjenjivanje” kancelarije – i putovanja na posao imati. Ocjenjuju da će se svake godine emitovati 108 miliona tona ugljen-dioksida manje.
Što je još važnije, smatraju da će kvalitet života randika biti bolji. Radnici neće morati da troše dva sata dnevno putujući, da bi sjedli u kancelarijskoj stolici osam sati. Gotovo svaka kompanija s kojom je Herd razgovarao vjeruje da će njihovi radnici biti srećniji kao rezultat rada na daljinu.
Nekoliko kompanija odlučilo je da i više rade na daljinu nego što su prvobitno namjeravali, jer su to već učinili njihovi konkurenti. Naime, neke kompanije strahuju od gubitka talentovanih radnika koji će možda preći kod konkurenata ako im oni ne obezbijede način da rade na daljinu. Kao i do sada, nije strah samo zbog visine plate, već zbog nematerijalnih stvari. Tako se plaše da će njihove radnike privući kvalitetnija komunikacija ili bolja lična saradnja.
Mjerenje rezultata umjesto sjedenja za kompjuterom
Umjesto, kako tvrde, da se mjeri koliko i da li su uopšte radnici bili u kancelarijama tačno osam sati, mjeriće se samo njihovi rezultati – ono što zista postižu.
Mjera performansi tokom rada na daljinu mora postati rezultat, tvrde, a alati koji omogućavaju preciznije praćenje ovoga su nešto čemu se teži.
Moguće “sagorjevanje” od rada
Ono što kompanije, s druge strane, veoma brine jeste “izgaranje na poslu”, odnosno “daljinsko pregorjevanje” usljed previše rada. Oni, kako kaže, aktivno istražuju načine za borbu protiv ove pojave.
Većina kompanija je kopirala kancelariju na daljinu i to stvara napore koji počinju da se pokazuju. Dešavaju se, kako dodaje, lične povrede i to previše. Kompanije se nisu prilagodile dovoljno brzo da bi spriječile povrede leđa, vrata i deformacija koje postaju veliki problem. Ipak, Herd smatra da će to brzo biti otklonjeno pružanjem bolje, ergonomske opreme radnicima. Problemi su, kako istraživanje kaže, univerzalni: nije bitna veličina organizacije, svaka kompanija ima iste prepreke.
– Razgovarali smo sa kompanijama u ranoj fazi, tehnološkim kompanijama koje su se javno kotirale, sa nasljednicima sa stotinama hiljada zaposlenih. Jednostavno, sve će raditi na daljinu – ističe Herd, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu