Radi se o drugom istraživanju koje potvrđuje ovu tezu, nakon što su i kineski naučnici objavili da više temperature i vlaga ne pogoduju širenju Covida-19.
Kasim Bukari i Jusuf Džamil s MIT-ja analizirali su slučajeve virusa korona širom svijeta i zaključili da se većina slučajeva zaraze do 22. marta dogodila u regijama s temperaturama između tri i 17 stepeni, kao i vlažnošću od četiri do devet grama vodene pare po kubnom metru.
U zemljama u kojima je prosječna temperatura iznad 18 stepeni i u kojima je vlažnost veća od devet grama po metro kubnom ukupan broj zabilježenih slučajeva čini svega šest odsto od ukupnog broja slučajeva u svijetu.
Ovo ukazuje na to da je širenje Covida-19 vjerovatno manje učestalo u toplijim i vlažnijim područjima – napominju naučnici i navode zanimljivo viđenje situacije.
– Gdje god su temperature bile niže, broj slučajeva Covida-19 počeo se brzo povećavati. To posebno vidite u Evropi – izjavio je za Njujork Tajms Kasim Bukari.
Naučnici napominju kako je posebno važna uloga vlage u vazduhu. Azijske zemlje koje se suočavaju s monsunima mogle bi posebno uočiti usporavanje širenja Covida-19 jer je apsolutna vlaga tada iznad 10 grama po kubnom metro. Ipak, naučnici napominju da toplije i vlažno vreme neće eliminisati virus korona, već će samo pomoći u usporavanju širenja.
– Nerazumno je reći u ovom trenutku da će virus nestati kada stigne ljeto – rekao je dr. Vilijam Šafner sa Univerziteta u Tenesiju, prenosi Kurir.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu