Nije se jednom desilo da požure svečano da otvore neki put, mada radovi nisu još do kraja završeni – komentarišu građani infrastrukturne projekte u Banjaluci.
Najsvježiji primjer je upravo kružni tok kod “Delte”, vrijednosti 2,8 miliona KM, otvoren u aprilu. Mada je protok saobraćaja na ovoj dionici sada mnogo bolji, raskrsnica je i dalje prava glavobolja za osobe sa invaliditetom, majke sa kolicima i bicikliste. Ove kategorije građana još čekaju na pokretne trake koje trebaju biti postavljene u pothodnik.
Iz preduzeća “Niskogradnja”, koje je izvođač radova, potvrdili su portalu Srpskainfo da bi pokretne trake iz Kine trebale stići za mjesec i po dana.
– One su završene i utovaraju se na brod, a 45 dana je rok isporuke da stignu i onda će početi montaža. U fabrici nisu mogli ispoštovati rokove, nismo uopšte mogli doći na red za proizvodnju i to je najveći problem. Pothodnici se inače mogu koristiti, osvijetljeni su, ograđeni, potrebno je samo još ugraditi elevatore – kažu u ovom preduzeću.
Nakon postavljanja pokretnih traka, dodaju, moći će završiti još preostali dio zanatskih radova i zatvoriti čeličnu konstrukciju u pothodniku.
Pored pješaka, primjedbe na novoizgrađeni kružni tok imaju i biciklisti, kojima takođe ova raskrsnica zadaje muke, jer se staza za dvotočkaše nalazi samo s jedne strane saobraćajnice i prekida se na samoj raskrsnici.
Mnogo je primjera svečanih otvaranja određenih javnih infrastrukturnih projekata koji ostaju nezavršeni, pogotovo u odnosu na nemotorizovani saobraćaj, naglašava Dragan Kabić iz Centra za životnu sredinu.
– U vezi pothodnika kod „Delte“, mi smo još u prvoj fazi izvođenja radova upozoravali na probleme koji će se javiti na ovoj dionici za pješake i bicikliste. Nadležni su nas uvjeravali da čine sve što mogu i da pješaci i biciklisti neće biti zapostavljeni na datoj dionici. Od tada mjeseci prođoše, a čak ni ta planirana, i istovremeno u startu pogrešna, rješenja ne ugledaše svjetlost dana. Pješaci, u kišnim danima, mogu da pređu na drugu stranu koristeći ribarski aksesoar, osobe s invaliditetom i biciklisti mogu izabrati prelaz kod Kampusa ili kod „Lesnine“. Takođe, biciklistička ,,staza“ s jedne strane ponire, a integracija biciklističkog saobraćaja iz pravca Lazareva, desno u ulicu Olimpijskih pobjednika ostaje na onome: izaberi jedan put – i sigurno ćeš pogriješiti – satirično kaže Kabić.
On se osvrnuo i na kapitalni projekat novog Zelenog mosta. Pohvalno je, kaže, što je po prvi put u poslijeratnom periodu biciklistička infrastruktura uzeta u obzir pri izgradnji jednog novog infrastrukturalnog projekta, iako je riječ o najlakšem i najjeftinijem načinu.
– Ono što je, eufemistički rečeno – problematično, jeste to što s jedne strane integracija biciklista u nastavak saobraćajnice ne postoji. Odnosno, postoji, ali na jedan veoma nebezbjedan način – zaključuje on, uz opasku da je to mnogo pogubnije od prekršaja koje čine biciklisti dok voze preko pješačkih prelaza.
Prah i sjaj
Novi most na mestu nekadašnjeg “Zelenog” otvoren je prošlog mjeseca uz muziku i pompu, automobili saobraćaju, ali na samo stotinu metara pješaci prolaze na sreću jer su trotoari raskopani, a semafori i rasvjeta “posječeni” zbog proširenja raskrsnice između Ulica Branka Morače i Kozarske.
Radnike su mještani Kočićevog Vijenca tek ovih dana vidjeli. U preduzeću “Prijedorputevi” koje je gradilo most kažu da ti radovi nisu bili u njihovoj nadležnosti, te da oni sada čiste plato i pristupne saobraćajnice koje su koristili.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu