Upozorio je ovo prof. dr Predrag Mitrović iz Urgentnog centra Kliničkog centra Srbije. Zabrinjavajuće zvuči njegova izjava da su ljekari zatečeni povećanim brojem kardioloških bolesti, kao i time da je u pitanju pretežno mlađa populacija.
– Nadali smo se da će broj biti manji, od početka prošle sedmice smo imali povećan broj infarkta i kardioloških bolesti. Pacijenti očigledno ne poštuju ono na šta upozoravamo: da ne izlaze naglo iz toplog u hladno. Malo smo zatečeni! Ima malo više mlađih pacijenata, ali i oni su malo više cirkulisali – izjavio je dr Mitrović juče za RTS.
Kako je ranije rekao za “Blic”, veoma je važno informisati se o urođenim srčanim manama i dodaje da briga o srcu počinje samim rođenjem, ali i da postoje faktori rizika na koje možemo uticati i na koje ne možemo.
Šta je važno da znate
Postoje urođene srčane mane i jako je važno da nam roditelji kažu to. Nakon toga kreće stil života: kako se hranimo, da li se odmaramo, kako živimo.
Postoje faktori rizika na koje možemo da utičemo – pušenje, gojaznost, fizička aktivnost…
Redovni pregledi srca mogu vam spasiti život
Iako se mi osjećamo mlado, naš organizam stari, pa je važno da se već u 40-im godinama posvetimo redovnim pregledima srca.
– Treba izbaciti pušenje, ne treba biti gojazan treba dovesti na novu mjeru. Ako imaju šećernu bolest, treba da se liječe… To su lijekovi koji mogu da se piju 100 godina. Ako je povišen holesterol, ide dijeta, postoje i prirodni načini i medikamenti da se to sredi, ko neće da pije terapiju – objašnjava dr Mitrović.
Na zdravlje utiču i vremenske prilike
Od 45 godine počinje “zamor materijala” i, prema njegovim rečima, dodatni problem predstavlja i to što ne utiče više samo stres i način života na zdravlje čjoveka, već i vremenske prilike.
– Nije samo stres protiv našeg zdravlja, sada i priroda radi protiv nas – upozorava dr Mitrović.
On objašnjava da od 45. godine počinje zamor materijala, naš metabolizam se usporava i on ne može da popravi neke stvari.
Sada praktično imamo samo dva godišnja doba. Vrijeme u samo jednom danu oscilira za čak 12 stepeni razlike. To utiče i na krvne sudove koji se sužavaju i šire u odnosu na pritisak spoljne sredine.
Spoljni faktori i te kako utiču na osciliranje krvnog pritiska, a stručnjaci kažu da je najopasniji izlazak iz toplog u hladno i obrnuto, što može dovesti do grčenja krvnih sudova i kardiovaskularnih promjena, tačnije, infarkta miokarda. Ovi faktori najviše utiču na hronične bolesnike i hipertoničare.
– Sva ova dinamika se javlja kada je u pitanju temperatura, a još iza sebe imamo praznike i neadekvatnu ishranu, tako da sve to utiče na dinamiku krvnih sudova i na varijacije krvnog pritiska – upozorava dr Mitrović.
Dr Mitrović tvrdi da brza hrana i energetska pića koja mladi konzumiraju sve više pogoršavaju njihovo zdravlje. Dodaje i da kisela voda koja pojačava dejstvo energetskih pića, pretjerano slana i začinjena hrana, sve zajedno utiče na stanje srca.
– Imamo dosta pacijenata koji imaju infarkt sa 24, 25, 26 godina. Kada ih pregledamo vidimo da su krvni sudovi čisti, ali uzimanje energetskih pića u kombinaciji sa pušenjem napravi se spazam i dođe do infarkta – objašnjava naš sagovornik.
Svaki virus može da ostavi trag na srcu
Prema riječima dr Mitrovića, svaki virus koji prođe kroz organizam može ostaviti posljedice na srce, ukoliko ga ne preležimo kako treba.
– Pokazano je da korona često izaziva upalu srčanog mišića, miokarditis. Ali i druge bolesti, ako ih ne preležimo, mogu da ostave posljedice, čak i pokvareni zub. Kada se ne liječi srčani mišić i kada dođe do njegove slabosti, on jednostavno ne može da se hrani krvlju kao ostali mišići. Da bismo zaštitili svoje srce treba da vodimo računa o faktorima rizika. Treba biti upućen u svoje zdravlje, da vodimo pravilan način života, kao i da već u 30-im počnete da vodite računa o svom zdravlju – zaključuje dr Mitrović.
Prepoznajte simptome infarkta
Stručnjaci tvrde da je, bez obzira na godine ili intenzitet bola, važno biti svjestan rizika i potencijalne opasnosti, pa je važno javiti se ljekaru na vrijeme od kada osjetimo simptome infarkta kao što su bol u predjelu grudnog koša, širenje bola kroz lijevu ruku, gubljenje daha…
Direktor Klinike za kardiovaskularne bolesti u UKC Niš doc. dr Tomislav Kostić ranije je objasnio za “Blic” da je važno javiti se ljekaru unutar jednog sata od pojave simptoma, to je takozvani “zlatni sat”, jer što je vrijeme kraće do trenutka otvaranja srčane arterije to je i stradanje srčanog mišića manje.
Bitno je naglasiti da i ne treba ni previše panike unositi, jer nije svaki bol u grudima infarkt, zato što nije ni svaki bol u grudima srčanog porijekla. Postoji više uzroka bola koji su beznačajni.
Dakle, bol koji traje duže od 30 minuta, bol koji ima jak intenzitet, koji se širi, kod pacijenata koji su rizična grupa, koji imaju genetsku predispoziciju, gojazni, pušači, oni bi trebalo da obrate posebnu pažnju i jave se na vijreme.
Prva pomoć kod infarkta
Ako uočite da osoba pored vas ima infarkt, jako je važno da brzo i pribrano reagujete.
Ljekari podsjećaju da gotovo istovremeno treba pomagati bolesniku i zvati Hitnu pomoć koja će pacijenta prebaciti do najbliže koronarne jedinice.
Dok čekate na medicinsku pomoć, pacijenta postavite da leži na leđima, na tvrdoj podlozi i recite mu da miruje.
Provjerite da li pacijent u ustima ima protezu ili zalogaj i, ukoliko ima nešto od toga, izvadite mu iz usta.
Ako je toplo vrijeme, odmah otvoriti prozore da bi osoba koja ima infarkt došla do daha. Bitno je raskopčati odjeću i raskomotiti pacijenta da bi se hladio i osjećao se komotno, da ga ništa ne steže. Ako je hladno vrijeme, onda osobu sa simptomima infarkta blago utoplite.
Bolesnicima koji već imaju od ranije anginu pektoris treba dati njihov lijek, sprej ili tabletu pod jezik.
Važno je napomenuti da nitroglicerin lingvalete (tabletice koje se stavljaju ispod jezika), koji se inače koristi za otklanjanje bola kod napada angine, ne otklanja bol i u slučaju infarkta.
Uradite zatim masažu srca i dajte pacijentu vještačko disanje usta na usta.
Vještačko disanje se daje tako što se pacijentu zatvori nos, maramicom mu se pokriju usta, svoja usta priljubimo uz njegova i brzo uduvamo vazduh, pa sačekamo da pacijent vazduh spontano izdahne.
Postupak se ponavlja petnaestak puta u minutu, dok se masaža srca radi 70-80 puta u minutu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu