Ona je navela da gojaznost danas poprima oblik pandemije, imajući u vidu da je zahvatila više kontinenata, te da, nažalost, ni Srbija ne zaostaje za tim podacima.
Djeca sve gojaznija
– Gojaznost je ozbiljna bolest koja je uzročnik mnogih drugih bolesti koje skraćuju životni vijek, smanjuju kvalitet života i dovode do visokog stepena invalidnosti. Svaki peti građanin je u tom smislu ugrožen, jer je gojazan – upozorila je ona.
Dr Polovina ističe da ih posebno zabrinjava značajan porast broja djece koja imaju problem sa gojaznošću.
– Više je taj problem zastupljen kod dječaka, nego kod djevojčica. Poznato je da je gojaznost u drugoj godini života predznak da će ta osoba biti gojazna i poslije 35. godine života. To su sve osobe koje su u riziku od svih drugih bolesti do kojih gojaznost dovodi – navela je ona.
Uzroci
Uzrok za porast gojaznosti, dr Polovina vidi u raznim faktorima, između ostalog savremenog načina života, manjka fizičke aktivnosti i nezdrave ishrane.
– Najmanje je zastupljena genetika kao razlog gojaznosti. Ima tu mnogo materija koje mi unosimo u organizam, svjesno ili nesvjesno, a koje utiču na naš endokrini sistem, a unosimo ih kroz hranu, vodu i različite kozmetičke preparate. Ali, prevashodno, unos kalorične hrane i nedovoljno kretanja – rekla je ona.
Kaže da je problem sa gojaznošću najzastupljeniji od perioda adolescencije pa do rane starosti.
– To je radno sposobno stanovništvo koje zbog predgojaznosti izostaje sa posla i produktivnost je manja. Često se javlja depresija, jer ako su skinuli težinu, pa vratili misle da su neuspješni i onda ta depresija vodi ka gubitku volje za kretanjem, za zdravim načinom ishrane – rekla je ona.
Gojaznost put ka dijabetesu
Endokrinolog dr Mirjana Šumarac Dumanović rekla je da će na simpozijumu “Gojaznost, metabolički sindrom i predijabetes”, koji se održava u petak u Beogradu, učestvovati predavači različitih specijalnosti.
– Gojaznost je kapija za brojne druge komorbiditete kao što su dijabetes, kardiovaskularna oboljenja, šlog, sterilitet, masna jetra… tako da biće govora o svim tim temama. Strani gost koji nam dolazi iz Brazila će biti prisutan sa jednom modernom temom, primeni vještačke inteligencije u borbi sa gojaznošću – istakla je ona.
Dodaje da simpozijum organizuje Udruženje za prevenciju i liječenje gojaznosti i metaboličkih poremećaja i Srpska akademija nauka.
– Mi se ovoga puta nećemo baviti prevencijom, mi ćemo više govoriti o tim različitim smjernicama koje treba da koristimo u liječenju gojaznosti, da bismo mogli da je tretiramo suštinski kao i druge hronične bolesti – poručila je ona.
Liječenje
Naglašava da je kod liječenja gojaznosti veliki problem i efikasnost terapije, te da zbog toga terapijske opcije treba da se mijenjaju, i da se ljekar ponaša kao i prilikom liječenja drugih hroničnih bolesti, poput hipertenzije.
– Gojaznost je jako odgovorna za pojavu dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja, jer preko dvije trećine osoba koje umiru od kardiovaskularnih bolesti su gojazni, a preko 80 odsto onih koji imaju bilo koje kardiovaskularno oboljenje imaju isto problem sa gojaznošću – navela je dr Šumarac Dumanović.
Ona je ukazala na to da je istovremeno potrebna edukacija, kako građana, tako i medicinskih radnika i ljekara, jer je, prema njenim riječima, za liječenje gojaznosti potreban multidisciplinarni pristup.
– Naravno da sve kreće od ljekara opšte prakse, a za neke teže slučajeve to su pacijenti koje treba poslati u naš multidisciplinarni Centar za liječenje gojaznosti koji je prepoznat i od strane Evropske asocijacije za gojaznost kao centar koji je sposoban da se bavi tom djelatnošću – rekla je ona.