Politika

Sve je ostalo samo na papiru: Borjana Krišto "majstorica neostvarenih planova" nakon što je Plan rasta postao samo još jedan propali projekat

Još jedan spektakularan "uspjeh" Savjeta ministara BiH. Plan rasta, dokument koji bi trebao predstavljati ključni korak ka ekonomskom napretku zemlje, ponovo je ostao samo na papiru.

Borjana Krišto
FOTO: FENA

Ovaj put, nakon niza besmislenih usaglašavanja, blokada i političkih prepucavanja, predsjedavajuća Borjana Krišto uspjela je u nemogućem, poslala je u Brisel neusaglašeni dokument.

Da, dobro ste pročitali. Neusaglašeni!

I kakva je reakcija Evropske komisije? Naravno, dokument je odbijen. Može li iko biti iznenađen? Koliko dugo će Evropska unija još trpjeti ovu vrstu neozbiljnosti i političkog amaterizma? Da li su zaista mislili da će, uz sve unutrašnje svađe i manjak zajedničke vizije, neko u Briselu klimati glavom na neusaglašen papir? Ili se nadaju da će im EU “progledati kroz prste” još jednom, kao da nemaju drugih zemalja s kojima se mogu baviti?

Šta zapravo rade naši političari osim što kreiraju planove koji nikad ne vide svjetlo dana? Koliko ovakvih planova je već napisano, slano i vraćano nazad? I, najvažnije pitanje – zašto su građani BiH osuđeni na ovu vrstu cirkusa dok vlast nastavlja da ignoriše ključne probleme zemlje?

Čini se da je jedino što raste u BiH – nivo apatije prema političkom establišmentu. Dok se Plan rasta ponovo urušava pod težinom političkog neslaganja, pravo je pitanje hoće li Savjet ministara ikada donijeti nešto osim praznih obećanja i neusaglašenih dokumenata.

Pročitajte još

U vezi sa situacijom oko Plana rasta reagovao je za Bosnainfo Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda. Njegovi komentari donose zabrinutost za ekonomsku budućnost i postavljaju važna pitanja o realizaciji planiranih mjera.

U svjetlu nedavne polemike oko procesa koordinacije, Zlatko Miletić je iznio snažan stav o problemima s uvažavanjem primjedbi iz različitih kantona. Iako su neki pokušali uticati na procese kako bi ih opstruisali, Miletić naglašava kontradikciju u postupanju vlasti, koje je bez problema prihvatilo primjedbe iz Republike Srpske, dok istovremeno ignoriše one koje dolaze iz drugih dijelova zemlje.

– Ako se već ide procesom koordinacije, koji su osmislili pojedinci iz kantona, zašto se bune kada neko ima primjedbu? S obzirom na to da su svi komentari jednako važni, postavlja se pitanje zašto nisu uvaženi i ovi iz drugih kantona. Očekivalo se da prije nego što je Krišto poslala taj dokument, Savjet ministara BiH donese odluku koja bi uzela u obzir sve aspekte. Na žalost, ovo je samo još jedan dokaz nesposobnosti vlasti koja, po ko zna koji put, ne misli na budućnost građana naše zemlje – kaže on.

U vezi s Planom rasta, ključne tačke oko kojih nije postignut konsenzus uključuju:

1. Poštovanje odluka Ustavnog suda BiH.

2. Reformu Suda BiH, tačnije uspostavljanje Apelacionog suda kao drugostepenog suda na nivou BiH.

3. Mogućnost Republike Srpske da koristi veto na entitetsko glasanje, što bi uticalo na donošenje zakona povezanih s ovim procesom.

Iako Evropska komisija nudi 70 miliona evra, Miletić ističe da je važnije da svi poštuju odluke Ustavnog suda BiH i da se reformiše Sud BiH onako kako to od nas očekuje Evropska komisija.

– Bez tih osnovnih koraka, svi pokušaji reformi ostaju bez učinka. Ne možemo zanemariti pravne osnove i očekivati napredak. Ova sredstva će biti beznačajna ako se ne osigura pravni okvir koji će ih pratiti – ističe on.

Evropska komisija, koja je dosad pokazivala strpljenje prema BiH, ne može dugo čekati na konkretne rezultate. Politika nesuglasica, koja prevladava, često stavlja ekonomske i društvene interese građana u drugi plan.

Nedostatak konsenzusa oko ključnih tačaka Plana rasta ukazuje na duboke političke podjele, a u ovakvoj atmosferi implementacija ovog plana postaje sve manje realna. Rizik od gubitka podrške EU je sve veći, a to bi imalo ozbiljne posljedice po ekonomski razvoj zemlje. Dosadašnji napori često su ostali nejasni javnosti, dok se vlasti uporno vraćaju pregovorima, umjesto da se fokusiraju na realizaciju.

Ova situacija se može objasniti nedostatkom političke volje, ali i tehničkim preprekama. Ako Savjet ministara ne osigura da Plan rasta, ukoliko bude usvojen, ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, BiH bi mogla propustiti posljednju priliku za napredak. S obzirom na sve to, postavlja se pitanje dokle će EU čekati na promjene, jer nesposobni lideri ne smiju biti izgovor za stagnaciju zemlje.

Za Bosnainfo komentar je dao i predsjednik PDP, Branislav Borenović, navodeći kako se aktuelna vladajuća koalicija SNSD-HDZ-Trojka suočava s ozbiljnim kritikama zbog svoje nesposobnosti i neozbiljnosti u upravljanju procesima evropskih integracija. Njihovi izgovori i prebacivanje odgovornosti za debakl u povlačenju sredstava iz EU kroz Plan rasta postali su sve očigledniji. Dok se zemlje Zapadnog Balkana razvijaju i napreduju, Bosna i Hercegovina stagnira, zatečena u privilegijama vlastodržaca i blokiranim reformama.

FOTO: PDP
FOTO: PDP

– U ovoj situaciji jasno je da aktuelna vladajuća koalicija SNSD-HDZ-Trojka pokazuje potpunu neozbiljnost i nesposobnost. Izgovori koje koriste i međusobno prebacivanje odgovornosti za debakl u povlačenju sredstava iz EU kroz Plan rasta su gotovo paradoksalni. Borjana Krišto i njeni saradnici moraju preuzeti odgovornost za ovu situaciju i konačno djelovati u interesu građana – kaže Borenović.

S druge strane, Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, s punim uvjerenjem izjavljuje da je urađen “ogroman posao” od 111 usaglašenih mjera. Zvuči impresivno, zar ne? Ali, dok se on divi ovom “uspjehu”, dokument koji je poslan Briselu zapravo ne ispunjava kriterijume za prihvatanje.

Elmedin Konaković
FOTO: FENA

S obzirom na to da su njihovi napori rezultovali nekompletnošću koja ne odražava preporuke Evropske komisije, pitamo se šta bi se dogodilo da su stvarno “radili”.

Možda bi umjesto 111 mjera imali 200, a dokument bi bio remek-djelo? Ili bi možda, kao u nekoj paralelnoj stvarnosti, napokon uspjeli ispuniti zahtjeve, pa bi našli i čarobnu formulu za vladavinu prava? Jer, ako je “ogroman posao” dovelo do odbijenice, onda je strahovito zastrašujuće pomisliti na ono što bi se desilo da ništa nisu uradili. Možda bi u tom slučaju svijet bio spasen?

S obzirom na to da su prethodni pokušaji doveli do gubitka desetina miliona evra, izgleda da je “ogroman posao” tek termin za nesposobnost.

Zaista inspirativno! Bravo, gospodo, bravo!

Borjana Krišto: Majstorica planova koji nikada ne postanu stvarnost

U svom mandatu na čelu Savjeta ministara, Borjana Krišto je uspjela izgraditi impresivan portfolio nedovršenih projekata i planova koji su ostali samo na papiru. Njena sposobnost da predstavi sjajne ideje bez ikakve konkretne realizacije je gotovo umjetnička.

Strategija za Povećanje BDP? — Da, bilo je to divno slušati, ali realnost je da se BDP nije pomakao ni milimetar. Čini se da je strategija ostala u sferi “pripremamo se”.

Borba protiv korupcije? — O, da! Stvorila je nekoliko radnih grupa i održala mnoštvo sastanaka. U međuvremenu, korupcija se nastavila slobodno šetati, a radne grupe su očigledno imale previše “posla” da bi ikada došle do rezultata.

Infrastrukturni projekti — Planiranje je u punom jeku! Dokle god se putuje kroz zagušene ceste i neuređene gradske ulice, možemo se zapitati da li su ti projekti ikada bili više od samo lijepih grafika na prezentacijama.

Odnos s EU — Iako je bilo mnogo razgovora o integraciji, svi znamo da je to više bila stvar formalnosti nego stvarne akcije. Evropa je i dalje daleko, a BiH ostaje zaglavljena u čekanju.

Borjana Krišto ostavlja utisak majstora retorike, čije ambicije i planovi često ostaju zarobljeni u svijetu ideja bez stvarne primjene. Iako je uspjela da izgradi impresivan portfolio nedovršenih projekata, stvarnost pokazuje da su svi ti planovi više od samo lijepih reči. Dok građani i dalje čekaju na konkretne rezultate, jasno je da je potrebno više od obećanja i sastanaka – potrebna je proaktivna akcija koja će donijeti opipljive promjene.

Kada je riječ o strategiji za povećanje BDP ili borbi protiv korupcije, nedovoljno je samo prikazivati grafike i sastavljati radne grupe. Dok se infrastruktura raspada, a odnosi s EU ostaju formalni, ne možemo a da se ne zapitamo o pravoj namjeri i sposobnosti da se ostvare promjene. BiH stagnira, a vrijeme je da se pređe s riječi na djela. Bez stvarnog angažmana i odlučnosti, svi ti planovi ostaju samo prazne fraze, a budućnost Bosne i Hercegovine ostaje neizvjesna. Kada će se konačno nešto stvarno dogoditi?

To je pitanje koje zabrinjava sve nas i na koje svi čekamo odgovor.

Ukratko, Borjana Krišto je pokazala nevjerovatnu sposobnost da vodi izvanredne planove koji nikada ne postanu stvarnost, ostavljajući nas sve da se pitamo: “Kada će se nešto stvarno dogoditi”.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu