Tvrdi to lider SNSD Milorad Dodik koji kaže da je na sastanku sa HDZ BiH i “Trojkom” u Laktašima postignuta saglasnost o mnogim pitanjima.
Najkonkretnije je ono koje se odnosi na izmjene Izbornog zakona BiH.
O svim pitanjima o kojima se razgovaralo postoji načelna saglasnost.
Pitanje izmjena Izbornog zakona najbliže je dogovoru i realizaciji.
Dogovoreno je da se prijedlog SDA ne podrži u Domu naroda i da se on vrati u redovnu proceduru.
– Ono što je dogovoreno plus, jeste da to budu zatvorene liste, bez preferencijala. Da se cenzus podigne sa tri na pet odsto za parlamentarne izbore, a za lokalne da to bude četiri posto. Da se ugradi mehanizam obaveznosti glasanja, oni koji ne budu glasali imaće mandatnu kaznu. Predviđeno je da mandat pripada stranci i da onemogućimo političku korupciju – rekao je Dodik.
Lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković kaže da ništa nije dogovoreno, jer ništa nije ni potpisano, ali je saglasan sa većinom prijedloga koji se odnose na izmjene Izbornog zakona.
Određena neslaganja, prema Konakoviću, ipak postoje.
– Zato potpisi nisu tu. On neće to, mi nećemo ovo, onaj neće ono i pokušavamo doći do minimum dogovora u kojem ćemo implementirati ono oko čega se slažemo – kaže Konaković.
Dodik kaže da je ono što piše o izborima u nacrtu dokumenta sa sastanka gotovo u cijelosti dogovoreno.
– To je potvrđeno i želim da zahvalim na korektnom odnosu i Konakoviću i Nikšiću, Forti i Draganu Čoviću. Mislim da je to bio jedan od produktivnijih sastanaka. Ono što želimo da vidimo jeste da se to sada implementira što smo dogovorili – naglašava Dodik.
Dok se predstavnici “Trojke” i bošnjačkog naroda i dalje premišljaju ili možda čekaju neku intervenciju sa strane, za što hitnije izmjene Izbornog zakona zalažu se u HDZ BiH.
Predsjednik ove partije Dragan Čović kaže da je davno trebalo donijeti novi Izborni zakon i da je to jedan od 14 pririteta koje BiH treba da ispuni na svome putu ka Evropskoj uniji.
– Imamo obavezu. Sjećate se posjete Briselu, Šarlu Mišelu tamo nekog vremena. Sjećate se dogovora parlamentarne većine na početku našeg zajedničkog rada. Šest mjeseci nakon uspostavljanja izvršne vlasti treba usvojiti Izborni zakon i opisano šta to. Tih šest mjeseci je prošlo u desetom mjesecu. Iz drugih razloga to nismo forsirali do kraja. Naravno da sad moramo forsirati do kraja – kaže Čović.
I Dodik i Čović očekuju da se izmjene Izbornog zakona usvoje do kraja februara.
Ukoliko se ne postigne dogovor, Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, zaprijetio je nametanjem Izbornog zakona.
Međutim, nada se dogovoru domaćih političkih aktera. Dodik je poručio da Šmit nije osnova ni predmet djelovanja predstavnika Republike Srpske i da ga njegove izjave ne interesuju.
– Mi smo ove političke stavove iznosili i ranije i javnost zna da smo mi tražili da se mandat vrati stranci i da budu zatvorene liste itd. To smo predlagali dok je u partnerstvu bio SDA koji su isto imali volju, ali nisu nikada željeli da to sprovedu jer su imali naloge stranaca da se to ne desi – kaže Dodik.
Protiv nametanja Šmitovog Izbornog zakona je i Čović, koji je rekao da ne postoji nijedan razlog za bilo kakvo nametanje odluka i da Zakon treba da usvoji parlamentarna većina, piše RTRS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu