Šire dubrovačko područje su cijelu nedjelju pogađali umjereno jaki zemljotresi. Zadnji, u petak, 23. februara je pogodio područje pored Mljeta jačinom 4,9 stepeni po Rihteru. Prije toga, kažu podaci ESMC, tri su zatresla Pelješac i Neum najjači je bio 3,8 stepeni, a zatim je subotu, 24. februara jedan zatresao okolinu albanskog grada Elbasana 200 kilometara dalje.
Seizmolozima je dobro poznata građa i tektonika jadranske mikroploče i njenih aktivnih rubova. Upravo Dubrovnik leži na granici nekadašnje tzv. Adria ploče koja je nekada bila puno veća, a danas je raznim procesima “pojedena” i spala na veličinu Jadranskog mora. Dubrovačko područje poznato je po snažnim potresima (najpoznatiji u 17. vijeku izazvao je katastrofu).
Šta se sada događa na tom području, da li je došlo do aktivacije, buđenja Jadranske mikroploče, otkriva Ines Ivančić, seizmolog iz Zagreba. Ona kaže “nema nikakvog buđenja” i da je sve to uobičajeno.
– To područje u Jadranskom moru je jedno od seizmički najaktivnijih područja. Aktivnost tamo nije neobična, a kako su epicentri tipično duboko u moru, mogu se tek osjetiti na obali. Dakle, nema nikakvog buđenja, potresi su tamo uobičajeni, a ono što neprestano naglašavamo i ponavljamo jeste da ih je ipak nemoguće predvidjeti – kaže ona.
Nerado govori o mogućnosti velikog, razornog zemljotresa koji bi slijedio seriju manjih. Pominje dubrovački zemljotres iz 1667. godine, kao i stonski iz 1996. godine, oba više od 5 stepeni po Rihteru, kao primjere mogućih jakih zemljotresa.
– Imamo dosta podataka i dugu seizmološku tradiciju. Ono što sigurno znamo jeste da će potresa biti, ali kojim intenzitetom teško je predviđati. Očekivano, nakon petrinjskog zemljotresa svi su sada još uvijek jako osjetljivi na podrhtavanje, pa i na potrese koji su dosta udaljeni od obale – zaključuje Ivančićeva, prenosi Jutarnji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu