Ombudsman za djecu bilježi povećan broj prijava, ali to, kako kaže Ombudsman Gordana Rajić, ne mora nužno da znači da je nasilje u porastu.
– Jednim dijelom povećan broj prijava može da znači da su djeca više edukovana i da prepoznaju da nasilje nije samo fizičko nasilje. Prijavljuju i slučajeve kada neko dobija neprikladne poruke na Fejsbuku, viberu i slično, tako da nam to govori i da je prijavljivanje takvog oblika nasilja malo razvijenije nego ranije. S duge strane, društvene mreže i digitalne platforme brzo napreduju i uvijek se pojavljuju neki novi izazovi i neke nove stvari koje mogu da utiču negativno na djecu – objašnjava Rajićeva.
Prva sedmica u oktobru je u cijelom svijetu posvećena promovisanju i zaštite dječijih prava. Bosna i Hercegovina je potpisnica UN Konvencije o pravima djeteta, a istraživanje UNICEF „(Da li) znam svoja prava?“ je pokazalo da djeca iz BiH nisu dovoljno upoznata sa svojim pravima – sa njihovim postojanjem, sadržajem i obavezom poštivanja.
Cilj obilježavanja Nedjelje djeteta je da se naglasi važnost dječijih prava zagarantovanih UN Konvencijom o pravima djeteta, ali i da se dodatno skrene pažnja na potrebe djece i njihov položaj u društvu.
– Što se tiče aktivnosti Ombudsmana za djecu, mi već godinama provodimo radionice u školama širom RS u kojima upoznajemo djecu o njihovim pravima i načinom ostvarivanja tih prava. Ove godine imamo radionice pod nazivom „Imam pravo da se i moj glas čuje“, jer nastojimo da ukažemo djeci na njihovo pravo na učešće na donošenju odluka. Želimo da edukujemo djecu da imaju pravo na informacije, na davanje mišljenja, odnosno na učestvovanje u donošenju odluka kojih ih se tiču i da je obaveza svih nas odraslih zaštita i da tom mišljenju posvetimo dužnu pažnju – objašnjava Rajićeva.
U posljednje vrijeme, najveći broj prijava/žalbi koju dobija Ombudsman se odnosi na nasilje.
– Stalno nastojimo da edukujemo djecu o tome, ne samo da prepoznaju šta je to sve nasilje, jer ono može biti i verbalno i neverbalno, može da traje i u školi i kod kuće i bilo gdje. Istovremeno ih edukujemo kako da reaguju kad se to nasilje desi, kome da se obrate i od koga da zatraže pomoć. Isto tako, neophodna je i edukacija osoba koja rade s djecom, da prepoznaju dijete koje je pod rizikom, kao i dijete koje je žrtva nasilja, i da adekvatnim reakcijama i prema počiniocima i prema žrtvama spriječe da se to nasilje dešava ubuduće – navodi Ombudsman za djecu Republike Srpske.
Ombudsman za djecu RS organizuje u petak okrugli sto na kojem će prezentovati jedan od dva posebna izvještaja povodom Međunarodne nedjelje deteta. Jedan se odnosi na položaj i prava djece u alternativnom smještaju, a drugi na pravo na život u zdravoj sredini.
Analiza podataka koje je dobio UNICEFu BiH kroz obje komponente istraživanja (kvantitativnu i kvalitativnu) pokazala je da još ima dosta prostora da se uvećaju znanje i razumijevanje djece o pravima koja imaju na osnovu Konvencije o pravima djeteta i o obavezi države/vlasti da ih osiguraju. Mada su sva djeca imala iskustva s obradom ove teme i znaju da imaju određena prava, te razumiju koja je suština postojanja tih prava, njihovo znanje nije temeljno i sveobuhvatno. Pritom je pravo na sigurnost za vrijeme boravka na Internetu jedno od prava s kojima su djeca najbolje upoznata. Naime, osim prava na obrazovanje, sa korištenjem svih drugih prava upoznato je znatno manje djece. Veće znanje i razumijevanje o dječjim pravima u pravnom sistemu pokazuju starija djeca, djeca iz urbanih sredina, a djevojčice više nego dječaci. Ali kako nisu sigurna šta sve pojedina dječja prava podrazumijevaju (npr. da vaspitanje ne bi smjelo uključivati fizičko disciplinovanje djece, da bi roditelji trebali poštovati pravo djece na privatnost itd), djeca samim tim nisu u mogućnosti ni tražiti da se ona ostvaruju.
U izvještaju UNICEF se, između ostalog, navodi šta bi sve trebalo da se promijeni kako bi dječija prava bila unaprijeđena. Tako se spominje i odlazak školskom pedagogu i psihologu koji bi trebali predstavljati najpristupačnije izvore podrške za djecu školskog uzrasta. Odlazak kod njih je limitiran, a razlozi nisu samo njihova nedovoljna zastupljenost u obrazovnim ustanovama, već i prevlađujuća praksa da im se djeca ne obraćaju svojevoljno i preventivno, nego ih na razgovor upućuju nastavno/rukovodno osoblje, najčešće u vidu kazne.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu