Dan poslije Male Gospojine Srpska pravoslavna crkva posvetila je svetim pravednicima bogoroditeljima Joakimu i Ani iz Nazareta, roditeljima Presvete Bogorodice. Iako praznik nije obilježen crvenim slovom, u narodu su ovi svetitelji izuzetno poštovani.
Priča kaže da je sveti Joakim bio potomak cara Davida, a Ana prvosveštenika Arona. Nakon svadbe u Nazaretu njih dvoje su živjeli pobožno i često odlazili u jerusalimski hram na molitvu. U braku su proveli pola vijeka, ali djece nisu imali. Po tadašnjem shvatanju i vjerovanju, to je bio veliki grijeh, pa su ih mnogi smatrali nedostojnima. Ipak, oni nisu gubili nadu i vjeru u Boga i danonoćno su se molili za čudo, da dobiju jedno dijete za utjehu u starosti. Poslije nekog vremena molitve su im bile uslišene, pa je Ana rodila kćerkicu Mariju, majku Isusa Hrista.
Brojni običaji vezuju se za današnji praznik, koji je u crkveni kalendar upisan crnim masnim slovom, pa bi trebalo izbjegavati kućne poslove.
Ovaj praznik takođe prati običaj da svako ko može da pomogne drugome treba da pripazi i da milostinju ne daje s gordošću, nego sa mišlju da je onaj kome se daje milostinja bolji od nas. U suprotnom, vrlina nije vrlina ako se pomiješa s grijehom.
U pojedinim dijelovima Srbije postoji običaj da se na dašanji dan dijele pokloni dragim osobama koji bi trebalo da budu umotani u crveni papir, ili imaju neki crveni detalj na sebi.
Na kraju, vjerovanje kaže da bi trebalo da se provede u krugu porodice, a posebno sa roditeljima. Trebalo bi da se izbjegavaju svađe, jer ko se u krugu porodice posvađa na današnji dan, tjeraće ga maler čitave godine, piše ŽenaBlic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu