Opštinari ističu da plan jesenje sjetve podrazumijeva 3.500 hektara pšenice, 1.500 hektara ječma, po 1.000 hektara ozime zobi i tritikalea. Uljana repica biće zasijana na 300 hektara, a ostali, manje zastupljeni ratarski usjevi planirani su na 450 hektara.
Branko Stojnić, načelnik Odjeljenja za privredu i poljoprivredu opštine Gradiška kaže da je to na nivou prošlogodišnjih sjetvenih površina.
Jesenja sjetva je u punom jeku. Poljoprivrednici koriste lijepo vrijeme, te se poljoprivredna mehanizacija može vidjeti na mnogim parcelama. Glavnina ovog posla trebalo bi da bude završena do kraja oktobra – smatra Stojnić.
On ističe da poljoprivrednici, kao i u prethodnih nekoliko godina, imaju značajnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
– Podrška resornog ministarstva odnosi se na regresirano dizel gorivo i druge povlastice definisane pravilnikom o načinu ostvarivanja podsticaja – naglasio je Stojnić.
Poljoprivrednici užurbano rade, nastojeći da sjetvu završe prije kišnog perioda. Ipak, mnogi se žale da suša usporava radove.
Miloš Arežina iz Petrovog Sela opredjelio se za pšenicu i ječam.
– Sijem sedam dunuma ječma i šest dunuma pšenice. Nisu to velike površine, ali za mene i moju porodicu su značajne. Uzgajam stoku, a žitarice koristim za stočnu hranu. To se najviše isplati – kaže Arežina.
Vojo Dajić iz Cerovljana odlučio je da posije nekoliko hektara pšenice. On se dugo bavi poljoprivredom, a u inat poodmakloj životnoj dobi, ne posustaje.
– Meni je 80 godina, ali ne silazim sa traktora, kada započne jesenja setva. Živim od poljoprivrede i ne planiram odustajati sve dok fizički mogu da izdržim. Žalosno je što su na njivama većinom starci, moji vršnjaci ili koju godinu mlađi. Zato selo i poljoprivreda nemaju perspektive, jer omladinu treba zaustaviti, privući stimulativnim mjerama da oni preuzmu ove poslove – kaže Dajić, poljoprivrednik i penzioner, ukazujući na dug sušni period koji uveliko usporava setvu.
Dva mjeseca bez kiše
Duško Banjac, poljoprivrednik iz Mašića rekao je da će i prinos biti pod znakom pitanja, ako kiša uskoro ne natopi oranice.
– Treba nam kiša da možemo orati i sijati. Ako suša potraje još koji dan, to će se loše uticati na prinose jer će biljke kasnije nicati – kaže Banjac.
Prema podacima meteorologa, od početka septembra palo je svega 20 litara kiše po kvadratnom metru.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu