Komandanti su oslobođeni razmjenom zarobljenika koju je nadzirala Ankara u septembru, ali samo pod uslovom da ostanu u Turskoj do kraja rata.
Kremlj je optužio Tursku da je izdala sporazum baš u trenutku kad je Putin najavio da će otići u rijetku inostranu posjetu kod Erdogana.
Erdogan je rekao da očekuje posjetu Putina u avgustu u nadi da će produžiti sporazum o korišćenju Crnog mora za izvoz ukrajinskog žita.
Branili posljednje uporište u Marijupolju
Sada je Zelenski objavio snimak kako se rukuje i grli sa komandantima Azova, pozdravljajući ih kao “heroje”. On je u subotu na Tviteru objavio zajedničku fotografiju i napisao “kuća” pored plavo-žute zastave.
Komandanti Denis Prokopenko, Svjatoslav Palamar, Serhij Volinski, Oleg Homenko i Denis Šleha vodili su odbranu grada, najvećeg koji je Rusija dosad okupirala. Hiljade civila poginule su u Marijupolju, koji su Rusi sravnili sa zemljom tokom tromjesečne opsade.
Za Kremlj je lučki grad predstavljao ključni dio njegovog plana da dobije kopneni most između juga Rusije i okupiranog Krima.
Komandanti Azova su branili svoje posljednje uporište u čeličani Azovstalj, što je postalo simbol ukrajinskog otpora na početku ruske invazije. Bili su među stotinama boraca koji su se skrivali u tunelima i bunkerima Azovstalja, do predaje u maju 2022. godine.
Ukrajina je u septembru postigla dogovor o oslobađanju 215 vojnika koje su Rusi zarobili u Azovstalju. U toj razmjeni Rusija je primila ukrajinskog političara i Putinovog porodičnog prijatelja Viktora Medvedčuka, kao i 55 ruskih ratnih zarobljenika.
“Odluka donesena na visokom nivou”
Zelenski je u petak doputovao u Istanbul kako bi razgovarao o bilateralnim odnosima, regionalnim i međunarodnim pitanjima, uključujući i najnovija dešavanja u ratu, u svojoj prvoj zvaničnoj posjeti Turskoj od početka rata u februaru 2022. godine.
On nije objasnio kako je došlo do povratka oficira Azova kući, a kancelarija turskog predsjednika još nije komentarisala slučaj.
Odluka da se u Ukrajinu vrate komandanti bataljona Azov, zabranjenih u Rusiji i označenih kao teroristička organizacija, mogla je da bude donesena samo na visokom nivou, rekao je u nedjelju diplomatski izvor u Turskoj.
– Važno je napomenuti da je do nje došlo odmah nakon što je Zelenski završio posjetu Turskoj i da turska strana to nije objavila – rekao je on.
Šta je rekla Rusija?
Moskva je bijesna – iz Kremlja su rekli da povratak oficira Azova – koji se u Rusiji smatra terorističkom organizacijom – predstavlja kršenje sporazuma, a u međuvremenu se oglasila i ruska Duma.
Erdogan je vratio komandante Azova kako bi saznao da li se Zelenskom može vjerovati, rekla je prva zamjenica predsjednika Komiteta državne Dume za međunarodne poslove Svetlana Žurova.
– Možda ga je Zelenski uvjerio da oni neće učestvovati na bojnom polju, dao mu garancije. Sumnjam da će to biti urađeno. Ili možda Erdogan provjerava Zelenskog da li se može vjerovati predsjedniku Ukrajine – rekla je Žurova u intervjuu i dodala da sada “nema sigurnosti da militanti neće otići u zonu “speijalne operacije””.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da to predstavlja kršenje uslova postojećih sporazuma.
– Štaviše, u ovom slučaju, uslove su prekršile i ukrajinska i turska strana – rekao je Peskov.
On je rekao da niko nije obavijestio Rusiju o prebacivanju “militanata” i tvrdi da je Turska ”bila prinuđena na ovaj korak u pozadini neuspjeha snaga Ukrajine u kontraofanzivi, kao i uoči samita NATO u Vilnjusu”.
– Ankara zauzvrat pokazuje solidarnost sa članicama Alijanse, Rusija to odlično razumije – rekao je on.
“Ukrajina zaslužuje da uđe u NATO”
Još jedan udarac Putinu jeste i turski stav prema ulasku Kijeva u NATO.
Erdogan je nakon sastanka sa Zelenskim rekao da Ukrajina zaslužuje da se priključi NATO paktu i pozvao Kijev da započne mirovne pregovore sa Moskvom.
On i Zelenski su razgovarali o situaciji na Krimu, koordinaciji stavova dvije zemlje uoči samita NATO, bezbjednosne garancije za Ukrajinu, dogovor o žitu i odbrambena saradnja.
Erdogan očekuje Putinovu posjetu u avgustu
Erdogan je rekao da očekuje posjetu Putina u avgustu.
– Juče sam se sastao ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Istanbulu. Nadam se da ću se sastati sa Putinom u avgustu – rekao je on.
Kremlj je ranije saopštio da će pomno pratiti ishod pregovora u Istanbulu i nije isključio susret Putina i Erdogana.
Varljivi balans Ankare
Prema Erdoganu, Turska je od početka invazije na Ukrajinu težila “balansiranom” pristupu Kijevu i Moskvi, a diplomatski odnosi sa Zapadom su već zategnuti. Vašington je udario sankcije Ankari 2020. zbog kupovine ruskog sistema S-400.
Kritičari Erdoganu zamjeraju da vodi zemlju u islamizam i da je autoritaran vladar. Otuda i nadimak “Sultan”.
Erdogan – poznat i kao “sultan” zbog svog autoritarnog ponašanja – prošle godine je nakon samita NATO rekao da “ne može da dozvoli da se turski građani smrzavaju bez ruskog gasa”. Turska je nastavila i da uvozi energente od Rusije. CREA je u aprilu identifikovala Tursku, Kinu, Indiju, Ujedinjene Arapske Emirate, i Singapur kao “zemlje perionice” koje povećavaju uvoz ruske nafte nakon invazije.
Dok je Zapad uznemiren zbog produbljavanja ekonomskih veza između Turske i Rusije, Ankara je takođe trn u oku saveznika, jer blokira prijem Švedske u NATO, nakon ulaska Finske. Erdogan je početkom jula rekao da Turska neće odustati od protivljenja ulasku Švedske u NATO sve dok ona ne bude prestala da pruža utočište teroristima.
S druge strane, turski dronovi “bajraktar” uveliko se koriste u Ukrajini. Ankara je unazad prodala Kijevu svoje “bajraktare TB2” dok je turski proizvođač sistema donirao bespilotne letjelice na akcijama prikupljanja podrške Ukrajini. Smatra se da je ovaj ponos turske avijacije izuzetno efikasan, a konstruisao ga je inženjer Seldžuk Bajraktar, inače Erdoganov zet.
Turska kompanija “Bajkar” planira da pokrene proizvodnju “bajraktar TB2” i “bajraktar akindži” u Ukrajini 2025. godine, kako je u junu saopštio izvršni direktor te kompanije Haluk Bajraktar. U avgustu prošle godine je objavljeno da je započeta izgradnja pogona za proizvodnju turskih dronova “bajraktar” u Ukrajini, prenosi Blic.
Konflikt u Ukrajini je istakao je stratešku važnost Turske u kontrolisanju pristupa moreuzima koji povezuju Crno more sa Mediteranom. Erdogan je imao ulogu i u posredovanju sporazuma koji su prošlog jula u Istanbulu Ukrajina, Rusija i Ujedinjene nacije o nastavljanju izvoza žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka nakon višemjesečne blokade, sa ciljem da se izbjegne globalna kriza hrane.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu