Dvije strane su juče obznanile da prihvataju UN-ov zahtjev za uvođenje trosatne “humanitarne pauze” kako bi se omogućila evakuacija povrijeđenih, no za sada nije poznato koliko su se tačno držale dogovorenog prekida vatre, piše BBC.
Ljekari su upozorili da je situacija u bolnicama u Kartumu izuzetno teška i da zbog sukoba teško pristupaju ranjenicima. Prema navodima ljekarskog sindikata, do sada je smrtno stradalo gotovo 100 ljudi, a povrijeđeno je više od 1000.
Centralni odbor sudanskih ljekara je obavijestio da je ubijeno 97 civila i deseci pripadnika snaga sigurnosti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi kako je do sada u sukobu smrtno stradalo više od 83 ljudi, a povrijeđeno je oko 1100.
– Uplašeni smo, nismo spavali 24 sata zbog buke. Brinemo se da ćemo ostati bez vode i hrane, a i lijekova za mog oca dijabetičara – rekao je Huda, stanovnik Kartuma, novinskoj agenciji Rojters.
Reakcija UN-a
UN-ov Svjetski program za hranu (WFP) obustavio je pomoć Sudanu nakon što su tri njegova uposlenika ubijena u borbama u Darfuru. Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš pozvao je da se odgovorne “što prije privede pravdi”.
Sukob tinja već sedmicama i sprječava bilo kakvo političko rješenje u toj zemlji, jednoj od najsiromašnijih u svijetu. Nakon narodne pobune u kojoj je 2019. svrgnut Omar al-Bašir, Sudan pokušava organizirati prve slobodne izbore nakon 30 godina diktature.
U državnom udaru kojim je u oktobru 2021. dokrajčena demokratska tranzicija, general Burhan i general Daglo, poznat kao “Hemedti”, udružili su snage kako bi srušili civile s vlasti. No u subotu je njihovo suparništvo preraslo u otvoreni sukob. Međunarodna zajednica stalno poziva na primirje. Arapska liga i Afrička unija sazvale su vanredni sastanak.
Sukobi su izbili uslijed borbe za vlast između dvije glavne frakcije sudanskog vojnog režima. Sudanske oružane snage uglavnom su lojalne generalu Abdulfatahu al-Burhanu, de facto vladaru zemlje, dok paravojne jedinice Snaga za brzu podršku (RSF), zapravo milicijske grupe, slijede bivšeg ratnog zapovjednika, generala Mohameda Hamdana Dagala, poznatog kao Hemedti.
Borba za vlast ima svoje korijene u godinama prije pobune 2019. godine, kojom je svrgnut diktatorski vladar Omar al-Bašir, koji je izgradio moćne sigurnosne snage i namjerno ih usmjerio jedne protiv drugih, piše Gardijan.
Uloga Bašira
Kad su nastojanja da se prijeđe na demokratsku civilnu vladu propala nakon Baširovog pada, konačni obračun se činio neizbježnim, a diplomati u Kartumu upozorili su početkom 2022. godine da strahuju od takvog izbijanja nasilja.
RSF je osnovao Bašir kako bi slomio pobunu u Darfuru, koja je započela prije više od 20 godina zbog političke i ekonomske marginalizacije lokalnog stanovništva od sudanske središnje vlade. RSF je također bio poznat pod imenom Džandžavid i povezivan je s brojnim zločinima.
Bašir je 2013. transformirao Džandžavid u poluorganizovanu paravojnu silu i njegovim vođama dao vojne činove, prije nego što ih je poslao da slome pobunu u Južnom Darfuru, zatim da se bore u ratu u Jemenu, a kasnije i Libiji.
RSF predvođen Hemedtijem te regularne vojne snage pod Burhanom sarađivali su kako bi svrgnuli Bašira 2019. godine. RSF je tada ugušio mirni protest koji je održan ispred vojnog štaba u Kartumu te ubio stotine ljudi i silovao desetke.
Dogovor o podjeli vlasti s civilima koji su predvodili proteste protiv Bašira, koji je trebao dovesti do tranzicije prema demokratskoj vladi, prekinut je državnim udarom u oktobru 2021. godine.
Državni udar vratio je vojsku na čelo zemlje, ali svake sedmice izbijale su demonstracije, ponovo je došlo do izolacije i produbljivanja ekonomskih problema. Hemedti je iznio plan za novu tranziciju, izvlačeći napetosti s Burhanom na površinu.
Hemedti posjeduje ogromno bogatstvo stečeno izvozom zlata iz ilegalnih rudnika i zapovijeda desecima hiljada veterana prekaljenih u bitkama. Dugo ga je ljutio njegov položaj službenog zamjenika u sudanskom vladajućem vijeću.
Glavni uzrok napetosti
Glavni uzrok napetosti od početka pobune je civilni zahtjev za nadzorom nad vojskom i integracijom RSF-a u regularne oružane snage. Civili su takođe pozvali na predaju unosnih vojnih posjeda u poljoprivredi, trgovini i drugim industrijama, ključnog izvora moći za vojsku koja je vojnu akciju često prepuštala regionalnim milicijama, prenosi Avaz.
Još jedna sporna točka je potraga za pravdom zbog navoda o ratnim zločinima vojske i njenih saveznika u sukobu u Darfuru od 2003. Međunarodni krivični sud traži suđenja Baširu i drugim sudanskim osumnjičenima.
Takođe se traži pravda zbog ubistava prodemokratskih demonstranata u 2019. godini, u koja su upletene vojne snage.
Aktiviste i civilne grupe razljutilo je kašnjenje službene istrage. Osim toga, žele pravdu za najmanje 125 ljudi koje su u protestima nakon državnog udara 2021. godine ubile snage sigurnosti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu