Ambasador, koga je na tu poziciju 2016. Predsjedništo BiH imenovalo na prijedlog Bakira Izetbegovića, u pismu javnosti tvrdi da Cradak odbija da u Rijad pošalje dovoljan broj službenika za izdavanje pasoša, zbog čega se navodno ne može udovoljiti svim državljanima Arabije koji bi željeli u BiH. Sve se desilo u trenutku kada su se Crnadak i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nalazili u Njujorku, na sjednici Generalne skupštine UN.
I dok Crnadak demantuje sve optužbe na svoj račun, činjenica je da je ovo samo još jedna u nizu situacija u kojoj ambasadori rade mimo ministra i stava Predsjedništva, ali ipak niko nije sankcionisan.
Stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić kaže za Srpskainfo da je u diplomatiji BiH sve naopako postavljeno od imenovanja ambasadora iz političkih partija do toga da se ministar ne pita ništa čak ni u svom ministarstvu.
– Ministarstvo inostranih poslova je najneorganizovanije ministarstvo koje poznajem, a radio sam u nekoliko njih. Ono je još devedesetih godina koncipirano kao turistička agencija za nekoliko familija, a ne kao ministarstvo koje treba da se bavi spoljnim poslovima, ponajmanje da razumije politiku drugih zemalja ili, ne daj bože, da kreira politiku naše zemlje prema ostatku svijeta. Ako su se i dešavali neki poroblematični događaji, to sigurno nije do ministra Crnatka nego do dugogodišnje prakse i organizacije. Ministarstvom upravlja generalni sekretar, jer on ostaje, a ministar prolazi. Ako je ministar jača ili agresivnija ličnost, kao što je bio Lagumdžija, onda se možda izbori za neke svoje pozicije. Ali, ako je diskretan kao što je Crnadak, onda se neće puno pitati u svemu tome – smatra Hadžidedić.
Kada je riječ o imenovanju, naglašava da u drugim zemljama ambasadori dolaze kao stručnjaci iz diplomatije, dok u BiH dolaze iz partijskih krugova.
– Član Predsjedništva imenuje ljude iz svoje stranke i nikada se ne ide stručnom linijom. Normalno bi bilo da je ambasadoru nadređen ministar, ali kod nas je odgovoran onom ko ga je predložio, a to je član Predsjedništva, odnosno stranka iz koje član dolazi. To je struktura kakvu nećete naći u drugim zemljama – zaključuje Hadžidedić.
Bivši ambasador BiH u Belgiji Draško Aćimović smatra da ovakva diplomatija BiH više ne može da funkcioniše, jer je postala sama sebi svrha.
– Pošto svaki član Predsjedništva imenuje „svoje“ ambasadore, oni se osjećaju odgovornim samo njemu, a ne drugima. Oni se jedan drugom i trećem ne miješaju u njihovu kvotu. Kada treba imenovati ambasadore, Predsjedništvo se relativno lako dogovori, ali to nije slučaj kada eventualno treba utvrditi odgovornost ambasadora – kaže Aćimović za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, ministar i njegov zamjenik su zaduženi za tehničke stvari, dok je sve ostalo u vezi sa diplomatijom u rukama Predsjedništva BiH.
– Politika njih trojice je katastrofalna, jer svako zastupa samo interese svog naroda. U Briselu (u institucijama EU i NATO) čak su tražili da članovi Predsjedništva ne dolaze pojedinačno kada se odlučuje o nekim važnim stvarima, nego da dođu sva trojica. Upravo zbog toga što svako priča svoju priču. Mislim da poslije izbora treba napraviti presjek, po uzoru na Belgiju. Kod njih većinu posla nose takozvani privredni klubovi entiteta, a klasična diplomatija je svedena na minimum – kaže Aćimović.
Skandali
Prije slučaja s ambasadorom Bristrićem, bilo je još nekoliko skandala o kojima se pričalo sedmicama. Ambasador BiH u Rusiji Mustafa Mujezinović početkom ove godine fotografisao se sa studentima iz BiH na Crvenom trgu u Moskvi s ratnim zastavama BiH, odnosno zastavom s ljiljanima. Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić tražio je njegovu smjenu, ali je Bakir Izetbegović bio protiv.
Ambasadorka BiH u Hagu Mirsada Ćolaković našla se 2016. u centru pažnje, za vrijeme pokušaja Bakira Izetbegovića da izdejstvuje reviziju tužbe BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde.
Tada je Čolakovićeva prvo odbila da Sudu preda pismo Igora Crnatka, a zatim se saznalo da je mimo striktnih instrukcija predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića otvorila pismo koje mu je navedeni sud poslao.
Međutim, disciplinska komisija Ministarstva inostranih poslova BiH je utvrdila da Čolakovićeva nije bila kriva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu