Naime, prema podacima Zavoda za statistiku RS, u školskoj 2019/2020. godini doktorske studije upisale su 94 žene i 71 muškarac, godinu dana kasnije, 2020/2021. godine doktorske studije je upisalo 105 žena i 79 muškaraca.
– U školskoj 2021/2022. godini doktorske studije na fakultetima u Srpskoj upisalo je 167 žena i 118 muškaraca – navodi se u podacima Zavoda za statistiku RS.
Tokom 2022/2023. doktorske studije upisale su 134 žene i 101 muškarac.
– U školskoj 2023/2024. godini na visokoškolskim ustanovama u Srpskoj evidentirano je 258 doktoranada, od toga 117 muškaraca i 128 žena – naveli su u Zavodu za statistiku RS.
Kako je u razgovoru rekla Vesna Mrdalj, prodekan za nastavu na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, prošle godine na ovom fakultetu na doktorske studije upisana su četiri studenta, od toga dvije žene.
– Ranijih godina, kada je školarina na doktorskim studijima bila 3.000 KM po godini, nismo imali mnogo zainteresovanih studenata, ali sada, kada je školarina 1.000 KM na godišnjem nivou, odmah smo imali veći broj prijava – navela je Mrdaljeva, dodajući da je svijest žena o visokom obrazovanju u RS na dosta visokom nivou.
– To je jako pozitivno, ali bih voljela da je više žena na rukovodećim pozicijama. Kada je u pitanju naš fakultet, mi imamo zadovoljenu ravnopravnost polova kada je riječ o zaposlenima. U rukovodstvu uvijek imamo neku damu, da li kao prodekana za nastavu ili kao prodekana za međunarodnu saradnju ili za naučnoistraživački rad – rekla je Mrdaljeva.
Istakla je da su žene sve više svjesne da sticanje visokog obrazovanja i bavljenje naukom i strukom otvara mnoga vrata.
– Sve više žena kod nas se opredjeljuje za nastavak školovanja, te nakon završetka prvog ciklusa studija upisuju drugi ciklus, te doktorske studije, što je veoma pohvalno – izjavila je Mrdaljeva, dodajući da na polju poljoprivrede postoji mnogo uspješnih žena.
– One svojim primjerom motivišu mlade da krenu njihovim stopama. Imamo lijepih primjera žena u privredi koje su samostalne i uspješne preduzetnice, žena koje vode zadruge i poljoprivredna udruženja – navela je Mrdaljeva.
Radoslav Dekić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, rekao je da je, prema posljednjim podacima, na doktorske studije matematike i informatike upisano šest žena i pet muškaraca.
– Na osnovnim studijima na našem fakultetu imamo više studentica – rekao je Dekić, dodajući da je svakako sve veći interes žena za bavljenje prirodnim naukama.
Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da podatak da više žena upisuje doktorske studije je pokazatelj razvoja društva.
– Mi živimo u vremenu nauke i znanja, po tome je normalno da žene u tome traže svoje mjesto. Recimo, na Pedagoškom fakultetu na osnovnim studijima imamo 90 odsto djevojaka, to je jedan od indikatora da se žene interesuju za studije i za sticanje znanja – dodao je Vuković, dodajući da je mišljenja da žene uprkos svemu tome ne treba da se nužno odreknu uloge koju prirodno imaju, a to je uloga majke.
Kako je u razgovoru rekla Dragana Petrušić, doktorand na Pravnom fakultetu UNIBL, doktorske studije je upisala jer će tako steći nova i kvalitetna znanja u oblasti prava koja nju najviše interesuju.
– Upisala sam doktorske studije nakon završenih master studija, položenog pravosudnog ispita i određenog iskustva u praksi. Iskreno vjerujem da je ulaganje u obrazovanje i znanje, te cjeloživotno učenje od suštinskog značaja za svakog pojedinca, bez obzira na pol – rekla je Petrušićeva, dodajući da smatra da će joj zvanje doktora pravnih nauka pomoći u karijeri i otvoriti nove mogućnosti, kako za rad, tako i za napredovanje u karijeri.
– Nisam znala za podatak da doktorske studije upisuje više žena nego muškaraca, a smatram da se istim motivima prilikom upisa ove vrste studija vode oba pola – navela je Petrušićeva, prenose Nezavisne novine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu