To su pokazali i studenti i apsolventi Akademije umjetnosti Banjaluka i Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju.
Oni su učestvovali u kampanji „Čitajmo zajedno“ koju od 2017. godine sprovodi Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske tokom oktobra – mjeseca knjige, a s osnovnim ciljem promovisanja i popularizacije književnosti i izdavaštva, kulture čitanja i razvoja čitalačke publike, te jezika i pisma.
Fokus ovogodišnje kampanje je ukazivanje na važnost zaštite i korištenja ćiriličnog pisma, te promocija domaćih mladih umjetnika i dizajnera. U skladu sa tim, realizovana je u saradnji sa Centrom za vizeulenu umjetnost Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, odnosno sa studentima grafičkog dizajna, i Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju.
Dvanaest radova studenata – rješenja za dizajn plakata sa ilustrovanim prikazom svih slova azbučnog pisma čine okosnicu ovogodišnje kampanje. U okviru promocije kampanje, sva rješenja se prikazuju tokom oktobra u javnom prostoru Republike Srpske i Srbije. Tako je ova rješenja moguće vidjeti i na bilbordima širom Republike Srpske, a kampanja će biti posebno promovisana i na predstojećem Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.
Jelena Grubor, profesor na Akademiji umjetnosti Banjaluka, bila je mentor studenatima koji su učestovali u ovom projektu.
– Priču smo započeli prije raspusta i moram prvo da pohvalim studente jer su zaista prevazišli moja očekivanja što se tiče rada tokom samog raspusta. Svo vrijeme smo bili na vezi, oni su zaista bili aktivni. Mojih sedam studenata je učestvovalo od kojih su dvoje bili tada apsolventi. Većina njih je ponudila po 4-5 rješenja. Interesantna je tema pa su samim tim i odgovori bili takvi. Mislim da im je baš prijalo i da im je značilo – kaže Grubor za Srpskainfo.

Studentima je to, kako kaže, bio veliki izazov jer je u grafičkom dizajnu više zastupljena latinica.
– Ćirilica je arhaično pismo, dekorativno pismo i to jeste najljepše pismo. Ako ćemo gledati sa tehničke strane, to je najsavršenije pismo. Bilo je zanimljivo raditi i zbog savremenog konteksta, kako se na nov način primjenjuje. I svako od njih je imao različit pristup – ističe profesorica Grubor.
Napominje da su kultura i umjetnost važni za očuvanje nacionalnog identiteta, uz opasku da je kod nas tanka svijest o ovom veoma značajnom pitanju.
– Primjera radi, u Rusiji je Mekdonalds na ćirilici. Bitno je da se i kod mladih podstakne razmišljanje na tu temu, a na ovaj način se vidi da ćirilica može biti savremeno tretirana, da se može oblikovati i plakat, može se puno toga uraditi, samo što ima nedovoljno ćiriličnih fontova u kontekstu grafičkog dizajna i na tome se ne radi dovoljno. Ćirilica može da prati moderne tokove i da ponudi savremene odgovore – zaključuje Grubor.
Zorana Urumović, studentkinja Akademije umjetnosti Banjaluka, čije rješenje se može vidjeti na bilbordima širom Republike Srpske, kaže da je ovo bio jako specifičan projekat jer je u pitanju kulturno naslijeđe.
– Bilo je izazovno i zanimljivo da tako nešto pretvorimo i prikažemo u nekom modernijem izrazu. Mislim da smo i uspjeli na osnovu rješenja koja su pristigla i drago mi je što su sva prikazana na različit način – navodi ona.
Danas se u struci, kako kaže, susreću sa nedostatkom ćirilićnih fontova baš zato što se ćirilica smatra kao starinsko pismo koje ne može da se kombinuje u savremenim trendovima.

– Međutim, vjerujem da će i buduće generacije grafičkih dizajnera i vizuelnih umjetnika prikazati ćirilicu u nekom novom kontekstu, primjenjivu i modernu u 21. vijeku – kaže ova studentkinja kojoj je izuzetno drago što će naredne godine biti poziv za kreiranje ćiriličnih fontova koji će moći da se koriste u grafičkom dizajnu i vordu.
Njena koleginica Anđela Savić ističe da je učestvovanje u kampanji „Čitajmo zajedno“ bilo izazovno i prijatno iskustvo.
– To nama mnogo znači jer smo mi na početku karijere i data nam je mogućnost da javnosti pokažemo šta znamo i da predstavimo vlastita viđenja na zadatu temu – navodi ona.
Uvjerena je da se uz malo veći trud može promijeniti pristup prema ćiriličnom pismu, a da ova kampanja pomaže da se osvijestimo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu