Profesor istorije sa Jejla Timoti Snajder je u nizu postova na Tviteru rekao da Putin “gubi kontrolu” i da je znak toga to što neki bivši ruski zvaničnici poput Dmitrija Medvedeva – govore o posljedicama koje čekaju Ukrajinu i Zapad.
Medvedev, Putinov saveznik koji je služio kao predsjednik i premijer, a sada je zamjenik predsjednika ruskog Bezbjednosnog savjeta, nedavno je upozorio da bi odgovor Zapada na ruski rat u Ukrajini mogao za posljedicu da ima gubitak “ostataka državnog suvereniteta” te istočnoevropske zemlje i njen “nestanak sa mape svijeta”.
To su, u stvari, ponovljene prijetnje iz juna, kad je upitao: “Ko je rekao da će za dvije godine Ukrajina uopšte postojati na mapi svijeta?”.
– Obično se izvještavanje o takvim izjavama u vijestima fokusira na njihov sadržaj. Primamljivo je biti uhvaćen u rusku propaganda straha. Ali, prava priča je da se ljudi, na stranu Putin, sada osjećaju ovlašćeno da iznose takve izjave. Prije rata je bilo manje toga – rekao je Snajder, a prenio Njuzvik.
On je dodao da ova “propaganda propasti” pokazuje lojalnost Putinu, a možda je i priprema “za borbu moći nakon Putinovog pada”.
– Ako Rusija izgubi rat, ljudi koji sada govore radikalne stvari će se zaštititi. Sa moje strane, sklon sam da vidim drastične izjave kao dokaz da važni Rusi misle da Rusija gubi – istakao je Snajder.
– Nisam ubijeđen da Medvedev, koji je godinama bio viđen kao liberalna alternativa Putinu, vjeruje u antisemitske, antipoljske i antizapadne govore mržnje koje objavljuje na Telegramu. On stvara profil koji će možda biti koristan kasnije – dodao je on.
Medvedev u Putinovo ime prijeti Zapadu nukelarnim ratom i najavljuje dolazak konjanika Apokalipse. Njegove ratoborne izjave samo se nižu – najčešće na Telegramu – i dižu prašinu u javnosti, a na njihovoj meti uglavnom je Ukrajina. Tako je sredinom juna upozorio da će Moskva odmah napasti zapadne gradove ako se projektilima koje su SAD dostavile Ukrajini pogode bilo kakvi ciljevi u Rusiji.
Takođe je unazad pisao da je “čitava američka istorija niz krvavih ratova”, kritikujući “pokušaje stvaranja tribunala ili sudova” koji bi istražili ruske akcije u Ukrajini. On je početkom jula rekao da je ideja o kažnjavanju Rusije, zemlje sa najvećim nuklearnim potencijalom, apsurdna i potencijalno prijeteća za postojanje čovječanstva.
U maju je takođe upozorio i da snabdijevanje Ukrajine oružjem povećava vjerovatnoću za sukob između Rusije i NATO, koji može da se pretvori u nuklearni rat. Forin polisi je nedavno ocijenio da bijes Medvedeva protiv Zapada “odražava širi ruski pomak od uznemiravajućeg susjeda u egzistencijalnu prijetnju po Evropu – a možda i gore”.
– To je jedna od intriga trenutne domaće politike. Rusija se promijenila, a Medvedev mora da pokaže da on pripada toj Rusiji – rekla je listu Tatjana Stanovaja, politički analitičar i osnivač konsultantske firme R.Politik, dodajući da je Medvedev “jedna od najranjivijih figura ruske političke elite”.
Snajder smatra da se Putin takođe smatra slabim jer njegova armija ne uspijeva da ostvari svoje ciljeve u Ukrajini. Neki kritičari i zvaničnici su prethodno zaključili slično, uključujući američkog državnog sekretara Entonija Blinkena koji je rekao da Putin nije uspio da postigne svoje strateške ciljeve u Ukrajini, navodi Njuzvik.
– Ekvilibrijum koji drži Putina na vlasti – vladavina nad rivalima, meka podrška populacije, integritet vojske – osporen je realnošću nepredvidivog, skupog rata. Putin je bio dobar u tome da nas sve drži u magli. Ali, sada izgleda da je sam izgubljen u magli rata – rekao je Snajder nedavno.
Profesor je u junu kritikovao rusku blokadu crnomorskih luka zbog kojih je bio nemoguć izvoz žita drugim nacijama, navodeći da je taj potez namijenjen “generisanju izbjeglica” što bi potencijalno destabilizovalo Evropsku uniju.
– Putinov plan gladi takođe je namijenjen da generiše izbjeglice iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, područja koja obično hrani Ukrajina. To bi generisalo nestabilnost u EU – napisao je tada na Tviteru.
Crnomorske luke morale su da se zatvore zbog rata u Ukrajini, što je zaprijetilo nestašicama hrane. Ipak, sukobljene strane su uspjele da postignu dogovor o deblokadi luka i oslobađanju miliona tona ukrajinskog žita, kojim su posredovale Turska i Ujedinjene nacije. U normalno vrijeme, oko 3.000 kontejnera sa žitom stiglo bi dnevno u ukrajinske luke, uključujući Odesu u kojoj se ono čuva u velikim silosima.
Ali, Ukrajina je optužila Rusiju da gađa Odesu projektilima nekoliko sati nakon postizanja sporazuma. Ukrajinska Južna vojna komanda je rekla da su dva ruska projektila “kalibr” pogodila infrastrukturu luke, prenosi Blic.
Forin polisi je u aprilu pisao da Putin, koji već dvadeset i jednu godinu dominira ruskom politikom, silom potiskuje protivnike kod kuće dok se protiv inostranih služi sajber operacijama i špijunažama.
Kao i ostale autokrate, naveo je list, suočen je sa dvostrukom pretnjom puča – od elita oko njega i narodnog revolta ispod. Oslabio je institucije poput sudova, birokratije, izbora, partija, zakonodavstva, kako niko ne bi mogao da ga sputa, što znači da ne može zaista da se osloni na njih da generiše ekonomski rast, reši društvene konflike ili čak olakša mirno napuštanje kancelarije. A to ga čini zavisnim od prolazne lične popularnosti i opasnih metoda represije i propagande.
Putin je sve više je počeo da se oslanja na represiju, a ovaj trend će se, prognozira Forin afers, vjerovatno pojačati kako Rusija gomila probleme koji bi mogli da stave Putinove ambicije i političke vještine na test.
– Stara komunistička šala da se ‘mi pretvaramo da radimo, a vi se pretvarate da nas plaćate’, u današnjoj Rusiji u realnosti zvuči više kao ‘vi se pretvarate da dobijate rat, a mi se pretvaramo da pokazujemo entuzijazam – zaključio je Snajder.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu