Najviše su ugroženi hronični bolesnici, posebno srčani i plućni, djeca, trudnice i starije osobe, ali i zdrave osobe koje dugo borave na otvorenom prostoru.
Ljekari objašnjavaju da povišene vrijednosti štetnih čestica otežavaju disanje, jer ne dozvoljavaju dovoljnu zasićenost kiseonika u krvi i plućima, posebno kod hroničnih bolesnika, starijih osoba i male djece.
U Zavodu za zaštitu zdravlja FBiH kažu da je naročito povećan broj akutnih infekcija gornjih i donjih dijelova respiratornog sistema, a građani se najčešće žale na „grebanje u grlu“, curenje iz nosa, kašalj.
Dugoročan boravak u sredinama s visokim nivoom aerozagađenja je važan faktor rizika za obolijevanje od hroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kao i do pogoršanja već postojećih oboljenja. Istraživanja su pokazala da u gradskim sredinama u kojima građani udišu veće količine štetnih gasova i čestica, više i obolijevaju od hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti, odnosno, bronhitisa, astme, emfizema – kažu u ovom zavodu.
S ciljem prevencije akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja, građanima, između ostalog, savjetuju da smanje kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet vazduha.
– Hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagađenja, a hronični bolesnici treba na vrijeme da uzimaju propisanu terapiju i da idu na redovne kontrole kod ljekara. Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama. Takođe se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom, jer se na taj način, zbog dubokog disanja, veće količine štetnih čestica unose u pluća. Treba smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama, a pri boravku na otvorenom koristiti zaštitne maske za aerozagađenje. Dobro bi bilo smanjiti korištenje privatnih automobila, koristiti sredstva javnog gradskog prevoza, te smanjiti korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja, koji ima loš kvalitet. Preporučuje se uzimanje dovoljne količine tečnosti, naročito toplih napitaka, te i voća i povrća, zbog unosa vitamina i minerala – savjetuju u ZZJZ.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu