To predviđaju stručnjaci za meteorologiju, a iz resornog ministarstva najavljuju niz zakonskih i strateških dokumenata koji bi trebalo da ublaže efekte takvih projekcija.
Rukovodilac Grupe za ublažavanje klimatskih promjena u Ministarstvu zaštite životne sredine Dragana Radulović ističe da više od pet milijardi evra iznosi šteta od posljedica klimatskih promjena u Srbiji od 2000. godine do danas i da je 70 odsto tog iznosa izazvano sušama.
Ona napominje da Ministarstvo priprema Strategiju niskougljeničnog razvoja koja će odrediti prioritetne mjere za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i ponuditi mjere prilagođavanja na izmjenjene klimatske uslove.
Kao kandidat za članstvo u EU treba da uskladimo zakonodavstvo sa EU, tako da će Strategija biti izrađena po uzoru na dokumenta EU, a omogućiće i naučnoj zajednici, civilnom sektoru i privredi da učestvuju u njenom definisanju – rekla je Radulović i dodala da se takva dokumenta donose za period do 2050. godine.
U toku je, kaže, i izrada Zakona o klimatskim promjenama čije se usvajanje očekuje do kraja godine, a kojim će se sve sektorske strategije i planovi uskladiti sa Strategijom niskougljeničnog razvoja.
Govoreći o prilagođavanju novim klimatskim uslovima, Radulović navodi da Izvještaj Republike Srbije, sačinjen prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promenama, sadrži preporučene mjere za sektor poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, zdravlja…
U Izvještaju se navodi da će promjena temperature i padavina uticati da do kraja 21. vijeka kulture kao što su ozima pšenica, kukuruz i soja sazrijevaju od 20 do 30 dana ranije.
Procjene su da bi kukuruz, na primjer, mogao da sazrijeva čak dva mjeseca ranije što bi uticalo na kvalitet i kvantitet prinosa, ali i na planiranje proizvodnje i vrijeme obavljanja radova na polju.
Porast temperature do kraja vijeka posebno će otežati proizvodnju šećerne repe kojoj će, kako se prognozira, suše i nedostatak padavina smanjiti korijen, a time i proizvodnju šećera po hektaru.
U sektoru energetike, koji emituje čak 80 odsto ukupne emisije gasova sa efetkom staklene bašte neophodno je, kaže Radulović, povećati energetsku efikasnost i upotrebu obnovljivih izvora energije.
– Postoji problem sa implementacijom mjera jer sektori još uvijek ne prepoznaju klimatske promjene ni kao problem niti kao šansu za razvoj – zaključuje Radulović.
Vladimir Đurđević sa Instituta za meterologiju kaže da su ljeta u Srbiji toplija za 1,5 stepeni nego sredinom 20. vijeka, da je broj dana sa ekstremnin kratkotrajnim padavinama ovog ljeta bio je skoro duplo veći nego prošlog, da atmosfera sadrži sedam odsto više vodene pare nego ranije.
On upozorava na predviđanja svjetskih klimatologa da će uslijed povećanja globalne temperature Srbija i Balkan biti najpogođeniji klimatskim promjenama na šta su, kaže, prije tridesetak godina ukazivale i prve studije koje su mediteransku oblast označile kao “vruću tačku”.
– Ljeto je na globalnom nivou toplije za jedan stepen, a u našem regionu u prosjeku za 1,2 stepena što znači da godišnja temperatura na Balkanu raste brže od globalnog prosjeka – pojašnjava Đurđević.
On upozorava da će jake suše, poplave, vreli toplotni talasi i šumski požari biti učestaliji, to će uticati na manju proizvodnju u poljoprivredi, ali i na porast prenosilaca zaraznih bolesti, poput tigrastih komaraca koji šire groznicu Zapadnog Nila.
Đurđević smatra da će razvoj ovog klimatskog scenarija najviše zavisiti od sprovođenja Pariskog klimatskog sporazuma, globalnog dokumenta o borbi protiv klimatskih promjena iz 2015. koji bi rast globalne temperature trebalo da zadrži na dva stepena.
Međutim Đurđević navodi da se, čak i ako Sporazum uspije, očekuje rast temperature za jedan stepen što će uticati na promjene klime u narednih 20 do 30 godina, a to znači da će ekstremni vremenski uslovi poput suše iz 2012. godine kada su prepolovljeni poljoprivredni prinosi, a ekonomija izgubila skoro dvije milijarde dolara, biti sve češći.
Zbog jake suše te godine se, podsjeća Đurđević, u kukuruzu pojavio aflatoksin koji se kroz ishranu stoke prenio u mlijeko u koncentracijama znatno većim od dozvoljenih što je tada, kako kaže, izazvalo “manju političku krizu”.
On upozorava na klimatske projekcije koje predviđaju da će proizvodnja kukuruza u drugoj polovini 21. vijeka u prosjeku biti manja za gotovo 50 odsto ukoliko se, kaže, na vrijeme ne razviju sistemi za navodnjavanje.
– To zahtijeva velika ulaganja u velike infrastrukturne sisteme za navodnjavanje koje treba praviti vodeći računa da će se režim kiša promijeniti – upozorava Đurđević.
Kako primjećuje, klimatske promjene u Srbiji još uvijek nisu prepoznate kao prioritet, iako su urađene određene procjene mjera za sektore kao što su vodeni resursi, poljoprivreda, šumarstvo.
Zato, napominje on, u budućim infrastrukturnim projektima, kao što su putevi ili naselja, treba uzeti u obzir ne samo trenutne već i prognozirajuće klimatske uslove i navodi da se, kanalizacioni odvodi i kanali moraju prilagođavati predviđanjima da će u narednih 30 godina za 10 odsto biti manje padavina tokom ljeta, što će uticati, kako kaže i na gradnju mini hidroelektrana u Srbiji.
– Treba razmotriti da li je isplativo graditi ih na lokacijama koje trenutno imaju dobre hidrološke preduslove, jer je pitanje da li je to pravo mjesto za narednih 50 godina – ukazuje Đurđević.
On upozorava i na to da će zbog svih ovih promjena u drugoj polovini 21. vijeka nestati blizu 90 odsto bukovih šuma.
– Ako se nastavi postojeći trend klimatskih promena, bukove šume će ubrzano nestajati. Zbog porasta globalne temperature biće ugroženi i ekosistemi na visokim planinama koji zbog izmjenjenih ekoloških uslova neće moći da migriraju ka višim visinama – objašnjava Đurđević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu