Društvo

Što ne uništi mraz, sprži suša: Drastične posljedice klimatskih promjena na poljoprivredu (FOTO)

Suva i topla zima, kišno proljeće i vrelo ljeto, uz velike oscilacije temperature i učestale nepogode, imaju drastične posljedice u poljoprivredi, naročito voćarstvu, te ratarskoj i povrtarskoj proizvodnji u Republici Srpskoj.

Čovjek na njivi gleda uništene usjeve
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

Klimatske promjene u posljednjih nekoliko decenija bitno su umanjile pronose u gotovo svim djelatnostima najvažnijeg sektora privrede, ocjenjuju stručnjaci u oblasti poljoprivrede.

Milutin Misimović, inženjer voćarstva iz Jablanice u Potkozarju, gdje je najveća koncentracija ove proizvodnje, smatra da je situacija, ekonomski, postala nepodnošljiva.

– Klimatske promjene uslovile su pojavu takozvanih ekstrema, a to su mrazevi, kiša, suša i vremenske nepogode. Zato je rod voća, povrća, žita i drugih poljoprivrednih proizvoda višestruko umanjen – navodi Misimović.

Kvalitet sve lošiji

Takvo stanje je u cijeloj Republici Srpskoj, a najteže u Lijevče polju i Semberiji, najvećim žitnicama, te Potkozarju, na Majevici i okolini Modriče, na Ozrenu, u Hercegovini, gdje je najveća proizvodnja voća, meda i ljekovitog bilja.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

Kompletan lanac poljoprivredne djelatnosti, od proizvodnje do prerade je ugrožen usljed klimatskih promjena, smatra agronom Nada Nešković Railić, direktor Zemljoradničke zadruge „Agrojapara“ iz Donjih Agića kod Novog Grada.

– Svake godine imamo ekonomske i ekološke posljedice. Sjetveni rokovi su pomjereni, a time je ugrožena proizvodnja stočne hrane. Štetu indirektno imaju i farmeri, pčelari… Kvalitet žita, voća, mlijeka i proizvoda dobijenih preradom je sve lošiji – kaže Nada Nešković Railić.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

Ona naglašava da takva situacija uzrokuje smanjenje interesovanja za poljoprivrednu djelatnost, jer su štete, sa ekonomskog aspekta, sve veće.

“Protiv seljaka se sve urotilo”

To je jedan od uzroka, tvrde sagovornici Srpskainfo, stalnog poskupljenja povrća, voća, kao i široke palete hrane.

 Među poljoprivrednicima stavovi o posljedicama klimatskih promjena su identični. Miroslav Budimčić iz srbačkog sela Lilić posljednjih nekoliko godina opredijelio se za pšenicu. Nakon ovogodišnjeg iskustva, odlučio je da od toga odustane. On je posijao 6,4 hektara. Za sjetvu je utrošio više od 10.000 KM. Nakon svođenja računa, polovinu uloženog novca je u gubitku. Loše vrijeme, kiša, grad, oluja… uticali su da rod bude manji od očekivanog, a kvalitet loš.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

– Protiv seljaka se sve urotilo. Nagle promjene vremena uz dugi kišni period uzrokovali su i pojavu mnogih štetnika. Za hemijsku zaštitu utrošio sam 1.800 KM, a za pojačanu prihranu i veštačko đubrivo 2.400 KM – požalio nam se Budimčić.

Pročitajte još

U lijevčanskom selu Mašići, na daleko poznatom po vrijednim mještanima koji proizvode veliku količinu žita, voća, povrća, nekoliko olujnih nepogoda uništilo je gotovo svu njihovu proizvodnju.

– Bili su to apokaliptični prizoru, oluja je uništila kuće, njive i voćnjake… Šteta je nemjerljiva. Nikada, koliko pamtim, nije bilo takvog nevremena. Sve se promijenilo, a naša proizvodnja postala nemoguća. Ono što nije uništio mraz, strunulo je na kiši, koja je padala tri mjeseca. Uslijedila je žega od koje je pogorjela i trava i njiva. Poslije svega, stigle su oluje i porušile kuće, staje, objekte – kazao nam je Milan Škorić iz mašićkog zaseoka Gaj.

Navodnjavanje

Živka Rebić iz Vrbaške smatra da je proizvodnja povrća na plus 40 stepeni nemoguća. Sa druge strane Kozare, Rade Vajagić iz Gornjih Orlovaca kod Prijedora kaže da klimatske promjene prijete potpunim uništenjem poljoprivredne djelatnosti.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

– Sada više nije bezbjedna ni proizvodnja povrća u plastenicima niti voća pod mrežama. Oluja posljednjih godina uništava poljoprivredne objekte, ruši plastenike, obara stubove i protivgradne mreže. Ne znam, šta činiti ali sam svjestan da je situacija veoma kompleksna, delikatna – kazao je Vajagić.

U Semberiji, tvrde proizvođači povrća, zbog suše, ponestaje vode za navodnjavanje.

– Ili se borimo protiv poplava ili protiv suše, nikako da se stanje uravnoteži – žale se Semberci na svoj status u veoma neizvjesnoj poljoprivrednoj djelatnosti.

Pesimističan izvještaj Evropske komisije

U izvještaju Evropske komisije o klimatskim promjenama i posljedicama u poljoprivredi navedeno je da one znatno utiču na ovu vrstu proizvodnje u pogledu prinosa usjeva i lokacija za sjetvu. Vegetacijski period se produžio i predviđa se da će se i dalje produžavati, zbog ranijeg početka rasta u proljeće i dužeg razdoblja rasta u jesen.

Zbog kombinacije vrućina i suša za većinu dijelova Evrope u 21. vijeku se predviđaju znatni gubici u poljoprivrednoj proizvodnji.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Iako je navodnjavanje efikasna mogućnost prilagođavanja za poljoprivredni sektor, ona će sve više biti ograničena dostupnošću vode. Južne regije biće najteže pogođene, što će uopšteno negativno uticati na poljoprivredu. Visoke temperature, nestašica vode i ekstremni vremenski uslovi mogu rezultirati nižim prinosima, većom varijabilnošću prinosa i, dugoročno, smanjenjem površina pogodnih za uzgoj.

Očekuju se i negativni učinci, uglavnom zbog povećanja broja štetnih organizama i bolesti, te smanjene količine organskih tvari u tlu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu