Redžep Tajip Erdogan neće moći da se požali na slab odziv kada u nedjelju bude održavao svoju spornu predizbornu priredbu u Sarajevu. U bosanskoj prestonici se očekuju desetine hiljada posjetilaca, tamo će se zaputiti brojni turski državljani iz drugih zemalja. Mnogi hoteli u Sarajevu su već prebukirani, cijene preostalih soba na internet-platformama su vrtoglavo porasle – piše austrijski “Viner Cajtung”.
U zemljama kao što su Austrija, Njemačka ili Holandija Erdogan možda nije dobrodošao – zbog predizbornih nastupa pred turskom dijasporom je posljednjih godina bilo diplomatskih nesuglasica. U Sarajevu će, međutim, njegov govor pred prijevremene predsjedničke i parlamentarne izbore biti događaj zbog kojeg čitavom gradu zastaje dah. Hala u centru grada prima 20.000 posjetilaca. Nastup organizuje Unija evropsko-turskih demokrata (UETD) koja u inostranstvu sasvim neuvijeno zastupa interese Erdoganove AKP. Na Balkanu odnedavno ona ima i svoju sestrinsku organizaciju, a to je Unija evropsko-balkanskih demokrata (UEBD) osnovana u februaru.
– Ne dijele svi u Sarajevu tu naklonost. Ima biznismena, rent-a-kar firmi i hotelijera koji se raduju vanrednoj zaradi. Na političkoj strani podršku pruža prije svega nacionalistička Stranka demokratske akcije (SDA), koju predvodi Bakir Izetbegović, sin bivšeg bosanskog predsjednika Alije Izetbegovića. Današnji predstavnik bosanskih muslimana u predsedništvu države je branio nastup Erdogana od kritičara: problem Evropljana, je, kaže, u tome što je to moćan muslimanski vođa kakvog neko vrijeme nije bilo. Mnogi nemuslimanski Bosanci imaju drugu perspektivu. Optužuju Erdogana da se prema Bosni ponaša kao prema vazalskoj državi. U jednoj grupi na Fejsbuku ga zovu ‘diktatorom’. Doduše, drugi korisnici su oduševljeni i žele mu dobrodošlicu kao našem sultanu – piše, između ostalog, austrijski “Viner cajtung”.
Berliner cajtung piše da će velikom manifestacijom ‘u srcu Evrope’ Erdogan ‘iznenaditi’ evropske političare koji su u svojim državama zabranili njegove predizborne nastupe, rekao je Erdogan nedavno u turskom parlamentu. Međutim, iako mnogi muslimanski Bošnjaci u Turskoj vide svoju silu-zaštitnicu, njegovo predizborno gostovanje u Sarajevu nije nesporno”.
– S jedne strane, slike trijumfalnog nastupa u Bosni bi Erdogana trebalo da prikažu kao najuticajnijeg političara na Balkanu – i mobilišu odlučujuće birače u dijaspori. Istovremeno, Erdogan zemljama EU hoće da prkosno signalizira da zabrane njegovih predizbornih nastupa ne mogu da ga zaustave, a time demonstrira i uticaj Turske u regionu (…) – navodi Berliner cajtung.
Švajcarski “Tagesancajger” piše: „Dok je EU već godinama uposlena svojim internim krizama, a i pored lijepih obećanja srednjoročno ne može da primi balkanske države, Turska povećava svoje prisustvo u zadnjem dvorištu Evrope – ekonomsko, političko, vjersko i kulturno. Osmanlije su pet vijekova vladali tim regionom. Erdogan idealizuje tu prošlost i rado se poziva na sultane. Bosnu je okarakterisao kao 81. osmansku provinciju; prilikom posjete Prizrenu 2013, Erdogan je izjavio da je Kosovo Turska i da je Turska Kosovo. Turska državna humanitarna organizacija Tika na Balkanu sanira stare džamije i turska kupatila, otvara škole i organizuje kurseve jezika. Turske firme će, prema Erdoganovim riječima, uskoro početi sa gradnjom auto-puta koji bi trebalo da poveže Beograd i Sarajevo. Najvažnije odmaralište Istanbula je Beogradska šuma”
Tempirana bomba: Erdogan i kamate
Turski predsjednik Erdogan kritikuje financijska tržišta, agencije za rejting i vlastitu Centralnu banku. Je li sve samo predizborna kampanje ili je zemlja ekonomski u teškom stanju?
Oko mjesec dana uoči izbora turski predsjednik Redžep Taip Erdogan je pod velikim pritiskom ne samo zbog ekonomskog stanja. Erdogan se doduše može pozvati na dojmljiv privredni rast od 7,4 posto u protekloj godini, ipak brojni ekonomisti sumnjaju da ovaj podatak predstavlja stvarno stanje u kojem se turska privreda nalazi.
Čak i ako su zvanični podaci tačni problemi su očiti. Nezaposlenost je visoka prije svega među mladim ljudima. “Značajan dio privrednog rasta se temelji na domaćoj potrošnji”, kaže Erdal Yalcin, profesor za međunarodne ekonomske odnose na Univerzitetu Konstanz (HTWG). Tu on ubraja velike državne građevinske projekte kao i izdatke preduzeća i domaćinstava – sve financirano kreditima.
Kao posljedica toga turska lira je stalno gubila na vrijednosti. To je stvarni problem za zemlju koja više uvozi nego što izvozi. Stopa inflacije trenutno iznosi oko 11 odsto – to je više nego duplo više od pet procenata koje je turska Centralna banka sebi postavila kao cilj, piše Dojče vele.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu