Ozempik je popularnost stekao, zbog zloupotrebe odnosno korišćenja za liječenje gojaznosti, iako postoji ista supstanca u nešto većoj dozi koja je registrovana za liječenje gojaznosti. “Munhara” je sada najsjajnija zvijezda. U kliničkim ispitivanjima, pokazan je najveći gubitak tjelesne mase, ali je pitanje kako da li će u realnom životu dovoditi do istih tih efekata, piše Blic.
–Taj lijek, kao i drugi lijekovi za liječenje gojaznosti, prošao je neki utabani put od ispitivanja do odobrenja. Većina novijih lekova je registrovano za liječenje dijabetesa tip 2, a onda su klinička ispitivanja pokazala da se mogu koristiti i za liječenje gojaznosti, iako nemate dijabetes. Iz kliničkih ispitivanja proizilaze dokazi da je ovaj lijek koristan kod pacijenata. Ključne su bile dvije faze 3, koje su prethode dobile dozvole za stavljanje lijeka na tržište. Prva faza bila je kod pacijenata koji su bili gojazni i imali su dijabetes, a drugo kliničko ispitivanje je bilo kod osoba koje nisu imale dijabetes. U to drugo kliničko ispitivanje bilo je uključeno oko dvije hiljade pacijenata, koji su bili podjeljeni u četiri grupe. Jedna grupa je primila lijek u dozi od 5mg, druga 10 mg, treća 15mg, a četvrta grupa je primila placebo, farmakološki indiferentnu supstancu. Praćeni su 72 nedjelje i nakon tog ispitivanja, pacijenti su opet mjereni, urađeno je sve što treba po drugim parametrima i došlo se do toga da je u ovoj grupi koja je primila 10 ili 15 mg lijeka, oko 70 posto njih izgubilo 15% i više tjelesne mase u odnosu na početak, za razliku od grupe koja je primila placebo, gdje je samo 2,7 posto pacijenata izgubilo 15% telesne mase. Zbog toga je sada ovaj lijek u žiži – kaže dr Stojanović i dodaje da u Srbiji ovaj lijek nije registrovan.
Kako djeluje lijek “Munhara”?
– Njegov mehanizam djeluje tako što potencira sekreciju insulina, smanjuje osjećaj gladi i usporava pražnjenje želuca, pa pacijenti imaju duži osjećaj sitosti i samim tim manje uzimaju hranu. Dr Stojanović ističe da se lijekovi dobijaju od doktora i da nikako pacijenti ne treba da idu putem poručivanjem preko interneta.
– Lijekovi se dobijaju od doktora koji vas pregleda i onda propiše odgovarajući lek. U našoj zemlji lijekove protiv gojaznosti mogu da prepišu doktori različite specijalnosti od endokrinologa, internista, kliničkih farmakologa do psihijatra. Kod nas postoje dva registrovana lijeka, to su “liraglutid”, lijek koji se daje u obliku potkožne injekcije svaki dan i drugi lijek je, kombinacija dve aktivne supstance ” naltrekson i bupropion”, to su tablete koje se piju. Prva apsurdnost poručivanja putem interneta je u tome što imate dvije opcije, i kao da znate koju ćete da izaberete? Konačan izbor mora da da ljekar i da zavede u vaš zdravstveni karton, posebno ukoliko imate neka oboljenja . Ljudi koji imaju hipertenziju ili preddijabetes za njih je uglavnom liraglutid, a da je „naltrekson i bupropion“ je za ljude koji su depresivni i imaju žudnju za hranom, pušače, ali to su samo opšte smjernice – dodaje doktor.
Koliko dugo se pije lijek protiv gojaznosti?
– Od lijekova očekujemo da smanje tjelesnu masu i da ne dođe do jo jo efekta. Druga stvar je da utiče na kardio metaboličke parametre, da smanjuje ukupnu vrijednost holesterola, vrijednost LD holesterola, triglicerida, da kroz vrijednost glikoliziranog hemoglobina vidimo kako utiče na rješavanje glikemije i da konačno svi ti efekti koje ti lijekovi prave, dovedu do nečega dobrog, a to je da se smanje prije svega ti neželjeni kardiovaskularni događaji, koji su uglavnom posljedica gojaznosti, a to je iznenadna srčana smrt, akutni koronarni sindrom, akutni infarkt miokarda. Od lijekova se sve više očekuje, ali to nisu magični lijekovi, to nisu lijekovi za po potrebi. Gojaznost je hronična bolest – naglašava dr Stojanović.
Pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost su osnovne komponente zdravog načina života i prvi koraci u kontroli gojaznosti, međutim, kod određenog broja pacijenata ove mjere ne dovode do dovoljnog smanjenja tjelesne mase.
– Zdrav ishrana i fizičke aktivnost je prva mjera koja se sprovodi u svim fazama gojaznosti, ali kod velikog broja pacijenata ne dovodi do relevantnog smanjenja tjelesne mase, zato kod tih pacijenata moramo primjeniti i farmakoterapiju. Sa druge strane, svi ti lijekovi za gojaznost moraju da se stave na pravo mjesto i da nas klinička ispitivanja i ti rezultati dovedu na sigurnu granu, kako za propisivače lijeka, tako i za pacijenta. Kada se pojavi lijek na tržištu, tu se ne zaustavlja praćenje lijeka. Neki lijekovi su izgubili dozvole poslije nekoliko godina primene na tržištu zbog neželjenih dejstava.
Neželjena dejstva novog lijeka
– Tokom ispitivanja, pokazalo se da su to: mučnina, gađenje, dijareja, ali vremenom, tokom uzimanja lijeka ti neželjeni efekti su postajali sve manji i lakši za pacijente. Postoje i pacijenti koji nisu mogli da tolerišu te efekte, pa su odustali od lijeka. Tek po dolasku lijeka na tržište vidjećemo njegovu pravu vrijednost u nekim godinama koje dolaze – rekao je dr Radan Stojanović.