Golićeva je istakla da su donaciju za nabavku softvera za izdavanje e-građevinskih dozvola dobili u okviru projekta “Poboljšanje poslovnog okruženja i privlačenje investicija na lokalnom nivou LIFE”, koji sprovodi Međunarodna finansijska korporacija koja je članica Grupacije Svjetske banke, a finansira Vlada Velike Britanije.
Prema njenim riječima, jedan od najvažnijih preduslova je riješen bez izdvajanja novca iz budžeta Srpske.
– Međunarodna finansijska korporacija će sprovesti postupak nabavke softvera u skladu sa pravilima i smjernicama Svjetske banke. Očekujemo da će krajem ove godine softverska oprema biti instalisana u Data centru Vlade Republike Srpske, nakon čega će se započeti sa testnom fazom primjene – kaže Golićeva.
Ona je dodala da će biti uspostavljen jednostavan sistem izdavanja građevinskih dozvola sa minimalnim brojem koraka i formalnosti i nižim troškovima postupka u kojem će organi nadležni za izdavanje građevinskih dozvola po službenoj dužnosti pribavljati dokaze koje izdaju nosioci javnih ovlaštenja.
– To u praksi znači da će organi nadležni za izdavanje građevinskih dozvola potrebne dokumente, odnosno dokaze organa uprave, javnih i komunalnih preduzeća i drugih noslilaca javnih ovlaštenja pribavljati sami po službenoj dužnosti u elektronskoj formi. Investitor će zahtjev popunjavati takođe u elektronskoj formi, na računaru kod kuće ili u kancelariji, bez potrebe dolaska u kancelarije nadležnog organa uprave za izdavanje građevinske dozvole – pojasnila je Golićeva.
Ona je napomenula da investitor u elektronskoj formi uz zahtjev podnosi i projektnu dokumentaciju i druge dokaze koje ne izdaju nosici javnih ovlaštenja.
Golićeva je dodala da će broj koraka u procesu izdavanja građevinske dozvole biti značajno smanjen, postupak će biti transparentniji i investitorima će donijeti uštede, prostor za korupciju veoma sužen, a sistem predviđa i prekršajne kazne za službena lica koja u postupku prekorače propisane rokove.
– Kod nadležnih institucija se zalažem da sve administrativne takse i naknade koje se sada plaćaju javnim i komunalnim preduzećima budu ukinute, jer se često ista obaveza plaća po više osnova. Ukoliko to bude prihvaćeno plaćala bi se samo renta i naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta – pojasnila je Golićeva u izjavi za Srnu.
Prema njenim riječima, u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju čine sve da stvore uslove da sistem što prije profunkcioniše, a osim softvera Svjetska banka će pružiti pomoć i u kreiranju pravnog okvira.
– Osim propisa za koje je direktno nadležno naše ministarstvo neophodno je izmjeniti još 17 zakona i veći broj podzakonskih propisa u drugim oblastima. Jedan od bitnih preduslova je elektronski potpis, a jedan od osnovnih uslova za izdavanje građevinske dozvole su riješeni imovinsko-pravni odnosi i očekujemo od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove da okonča postupke javnih izlaganja kako ti dokazi ne bi usporavali uvođenje sistema e-dozvola – naglasila je Golićeva.
Govoreći o tome dokle se stiglo sa izmjenom propisa koji su uslov za uvođenje e-građevinske dozvole, Golićeva je rekla da su pripremili izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i građenju kojima se stvara pravni osnov za donošenje uredbe o objedinjenim procedurama.
– U izradi uredbe imamo pomoć partnera iz Međunarodne finansijske korporacije. Jedna od izmjena Zakona o uređenju prostora i građenju odnosi se na korekciju odredbi koje se odnose na proceduru i način izrade dokumenata prostornog uređenja. To će olakšati jedinicama lokalne samouprave i moći će na jeftiniji i jednostavniji način izraditi i donijeti sprovedbene dokumente, što je jedan od bitnih preduslova za prelazak na elektronsko izdavanje građevinske dozvole – kaže Golićeva.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, dodala je Golićeva, učestvuje i u međunarodnom projektu “Otvoreni regionalni Fond za modrenizaciju opštinskih usluga u jugoistočnoj Evropi”, čija je primjena u toku u zemljama regiona uz finansijsku podršku više zemalja.
– Srbija je kroz ovaj projekat izvršila reformu u ovoj oblasti, a takođe i Makedonija u kojoj se već izdaje e-dozvola. Imamo potpisan Memorandum o razmjeni iskustava u oblasti izdavanja e-dozvola sa Ministarstvom građevinarstva i infrastrukture Srbije i koristimo njihova iskustva i dobre prakse prilikom stvaranja pravnog okvira za uspostavljanje sistema e-dozvola – napomenula je Golićeva.
Ocjenjujući spremnost jedinica lokalne samouprave za ovaj korak, Golićeva je istakla da su partneri iz Međunarodne finansijske korporacije u okviru projekta uvođenja elektronskog izdavanja dozvola u oblasti prostornog uređenja i građenja, napravili detaljnu analizu protoka dokumentacije i informacija kod nadležnih institucija i propisa kojima su uređeni rad i određene nadležnosti institucija u postupku izdavanja dozvola.
– Na osnovu toga dizajnirana su moguća rješenja za uspostavljanje mehanizama za elektronsko izdavanje građevinskih dozvola. Prva faza ovog projekta je uspostavljanje jednošalterskog sistema za izdavanje dozvola. S obzirom na to da su grad Banjaluka i opština Gradiška ranije uspostavili jednošalterski sistem rada kroz realizaciju projekta LIFE, predložila sam da ovaj pilot-projekat bude prvo realizovan u Banjaluci, a zatim i u Gradišci. U prvoj godini realizacije pilot-projekta proces izdavanja dozvola u Banjaluci je značajno unaprijeđen, mada ima još stvari koje usporavaju postupak”, istakla je Golićeva.
Ona je podsjetila da su i opštine Istočno Novo Sarajevo, Pale, Sokolac, Vlasenica, Trebinje, Foča, Derventa i Šamac kroz projekat LIFE takođe uvele jednošalterski sitem.
Prema njenim riječima, podaci iz Banjaluke, Gradiške i ostalih opština koje su uspostavile jednošalterski sistem izdavanja dozvola generisaće dalje korake.
– Uputili smo poziv i drugim lokalnim zajednicama i već naredne sedmice očekujem sastanak sa načelnicima i gradonačelnicima koji budu zainteresovane za realizaciju ove faze projekta. Naš stav je da se uvođenju e-dozvola pristupa postepeno, kroz pilot projekte u lokalnim zajednicama koje za to iskažu interesovanje, dakle na principu dobrovoljnosti, a u dogledno vrijeme to će biti zakonska obaveza za sve i jedina opcija – rekla je Golićeva.
Govoreći o efektima ove reforme, Golićeva je u izjavi Srni navela da povećanje konkurentnosti na tržištu znači unapređenje sektora gradnje i obima investicija.
– Olakšavanje poslovanja i zadržavanje investitora je jedan od prioriteta u Programu ekonomskih reformi Republike Srpske. Zbog toga očekujem maksimalan angažman i podršku svih institucija na republičkom i lokalnom nivou, uključujući i socijalne partnere – istakla je Golićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu