Mada se u vladajućoj koaliciji razmatralo da nova posebna sjednica Narodne skupštine bude održana već krajem decembra, od toga se ipak odustalo. U međuvremenu, lideri vladajuće koalicije održali su nekoliko za javnost zatvorenih sastanaka, a pravni tim je dobio dodatno vrijeme za pripremu narednog koraka.
Lider SNSD, Milorad Dodik, najavio je da bi zakon o VSTS trebalo da bude usvojen u januaru. On je na konferenciji za medije najavio da će zakon definisati izbor sudija i tužilaca u RS, ali i da će biti zabranjeno djelovanje Suda i Tužilaštva BiH u Srpskoj. Dok se to ne desi, Dodik je obećao da će se odazvati na eventualne pozive tih institucija u Sarajevu, koje vode istragu protiv rukovodstva Srpske.
Budući da započeti proces vraćanja nadležnosti sa BiH na RS obuhvata nekoliko desetina nadležnosti, zakona i podzakonskih akata, postavlja se pitanje zašto je vlast u Srpskoj izabrala da počne baš od pravosuđa (ako izuzmemo prije toga usvojeni Zakon o lijekovima RS koji nalaže Vladi da reaktivira agenciju za lijekove RS, rok je april)?
Opozicija tvrdi da je razlog strah od budućeg djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, dok iz vlasti odgovaraju da to nije tačno, jer nezadovoljstvo pravosuđem na nivou BiH traje godinama.
Miladin Stanić, predsjednik Kluba poslanika SDS, otkriva da im je “Dodikov emisar”, koji je nedavno došao u Klub SDS, rekao da je vladajućoj koaliciju najvažnije usvajanje upravo zakona o VSTS Srpske, a da sve drugo može još da sačeka.
– Ne mogu o imenu, bio je predsjednik jedne od stranaka iz vladajuće koalicije, nije iz SNSD. Dakle, njima je najvažniji zakon koji se odnosi na pravosuđe zato što im visi prijetnja Suda i Tužilaštva BiH i to je razlog. Pretpostavljam da znaju da su izgubili kontrolu odlaskom Gordane Tadić (bivšeg glavnog tužioca Tužilaštva BiH) i Milana Tegeltije (bivšeg predsjednika VSTS BiH) – kaže Stanić za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, i dalje je neizvjesno da li će vlast usvojiti zakon o VSTS RS, ali vjeruje da će pokušati.
– Vidite koliko se digla dževa oko formiranja agencije za lijekove RS, a možete zamisliti ako to uradi šta bi se desilo. Ja tu čak imam različit stav od moje strane, ja bih mu to čak i podržao, neka pokaže da ima petlju, neka uradi to, pa da vidi gdje će završiti – poručuje Stanić.
Srđan Mazalica, zamjenik predsjednika Kluba poslanika SNSD, kaže da bi, koji god zakon da je izabran kao prvi, opozicija pitala zašto baš on.
Naglašava da se vraćanja nadležnostio u oblasti pravosuđa ne može povezati sa tekućim, dnevnim pitanjima zato što nezadovoljstvo Srpske stanjem u pravosuđu BiH traje godinama, odnosno skoro deset godina postoji potreba da se u toj oblasti dese krupne promjene.
– Podsjetiću da smo možda najviše razočarani u rad pravosuđa na nivou BiH i da to nezadovoljstvo traje od najavljivanog referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Ishod referenduma bi sigurno bio tadav da je potrebna ovakva reforma. Podsjetiću da je tada Srpska, na inicijativu visoke predstavnice EU za spoljnu politiku, Ketrin Ešton, pristala na strukturalni dijalog o reformi pravosuđa BiH, koji je kasnije potpuno razvodnio potrebu da se dođe do reforme, a to nezadovoljstvo traje do danas. Uopšte se ne može reći da su najavljene i moguće istrage razlog za vraćanje nadležnosti, zato što se te stvari već dešavaju. Vidimo određene procese, hapšenja, rješavanje organizovanih kriminalnih grupa, rješavanje kriminala u svojim redovima, hapšenje policijskih inspektora… – dodaje Mazalica.
Što se tiče “straha” vlasti u RS od Suda i Tužilaštva BiH, spekuliše se o otvaranju novih koruptivnih istraga, paralelno sa najavljenim američkim sankcijama, a već je poznato da Tužilaštvo vodi istragu zbog zaključaka Narodne skupštine.
Lideri opozicionih stranaka već su saslušani kao svjedoci, a u tom svojstvu su pozvani i pojedini ministri u Vladi RS. Istovremeno, lideri vladajućih stranaka u RS, najviši zvaničnici i šefovi poslaničkih klubova vladajućih stranaka u NSRS smatraju se osumnjičenim.
Naši izvori tvrde da će Tužilaštvo najvjerovatnije podignuti optužnicu protiv njih zbog “zločinačkog udruživanja radi rušenja ustavnog poretka BiH”.
Ako se to desi, za zvaničnike RS mogla bi se desiti dobra i loša vijest. Dobra je što Krivični zakon BiH, u smislu rušenja ustavnog poretka BiH, govori samo o „upotrebi fizičke sile“ ili „prijetnji upotrebom fitičke sile“, što u zaključcima NSRS nigdje nije navedeno. To, ipak, nije prepreke za eventualni sudski proces koji bi mogao da traje u nedogled.
Međutim, ako optužnica bude podignuta, loše za Milorada Dodika, kao člana Predsjedništva BiH, je to što prema Zakonu o imunitetu BiH, nema imunitet od krivičnog, već samo od građanskog gonjenja, za razliku od poslanika i delegata u PS BiH.
Isto važi i za predsjednicu RS i premijera Radovana Viškovića, prema Zakonu o imunitetu Republike Srpske.
– Poslanici u Narodnoj skupštini i članovi Vijeća naroda neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u zakonodavnim organima Republike Srpske. Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade neće biti građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u odgovarajućim organima vlasti – piše u Zakonu koga je Odlukom 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik, Pedi Ešdaun.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu