Po broju pritužbi, slijede inspekcije, vladina i ministarska imenovanja, migracije i azil, ratne štete, javne isprave, mediji i sloboda informisanja, besplatna pravna pomoć, korupcija, sloboda okupljanja, a na posljednjem mjestu je povreda prava na slobodu vjere, sa svega dvije žalbe.
Kada je riječ o pristupu informacijama, ombudsmeni Ljubinko Mitrović, Nives Jukić i Jasminka Džumhur su se posebno bavili pitanjem provjere diploma namještenika i državnih službenika, a kao primjer navode Parlamentarnu skupštinu BiH.
U ovom slučaju, ombudsmeni su se susreli sa mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka koja je smatrala da bi provjera diploma svih zaposlenih bila „štetna i za javni interes i narušavanje privatnosti“.
Međutim, ombudsmeni su zauzeli suprotan stav: javni interes u ovakvim i sličnim slučajevima uvijek ima prevagu nad zaštitom privatnosti, posebno ako određeni slučaj prate okolnosti kao što su nepoštivanje zakonske obaveze.
Na policiju su se odnosile 154 žalbe, i to na postupanje policijskih organa prema građanima, probleme radnopravnog statusa policijskih službenika uključujući i pitanja činovanja i napredovanja u službi.
Javnosti je najzanimljiviji odnos policije prema građanima, gdje je zabilježena prekomjerna upotreba sile i prekoračenje ovlaštenja, ali je istaknuto da građani generalno ne vjeruju u unutrašnju kontrolu u policijskim agencijama jer su njihove žalbe većinom odbačene.
Međutim, pokazalo se i da je bilo lažnih optužbi na račun policije, konkretno na Graničnu policiju BiH. Naime, na osnovu jednog novinskog teksta iz aprila 2019. pod nazivom „GP držala migrante u kavezima, donaciji EU“, koji je snimljen u prostorijama za zadržavanje na Međunarodnom graničnom prelazu „Klobuk“, ombudsmeni su proveli istragu.
-Postupajući po službenoj dužnosti Ombudsmeni su uputili zahtjev za izjašnjenje Graničnoj policiji BiH radi dostavljanja informacija i podataka o prostorijama u kojima se zadržavaju strani državljani, kao i da se izjasne o okolnostima konkretnog slučaja. Granična policija dostavila je traženo izjašnjenje kojim obavještavaju Ombudsmene o postojanju prostorija za zadržavanje na konkretnom graničnom prelazu koji se sagrađen u skladu s evropskim standardima. Predstavnici Institucije obavili su posetu Jedinici Granične policije BiH i utvrdili da nije bilo nezakonitog postupanja piše u izještaju.
U oblasti medija i informisanju, ombudsmeni kao problem ističu napade na novinare u BiH.
Međutim, i dalje u BiH nije ispoštovana njihova preporuka da se napad na novinare definiše u krivičnim zakonima kao posebno djelo ili kao teži oblik napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti, kao i da se razmotri mogućnost da se napad na novinare definiše u zakonima o javnom redu i miru kao poseban prekršaj javnog reda i mira.
Softić protiv ombudsmena
Ombudsmeni BiH su se susreli i sa problemom viktimizacije, odnosno oblikom diskriminacije prema osobama koje su u dobroj namjeri prijavile diskriminaciju.
Konkretno, zaprimili su žalbu zaposlenog u Centralnoj banci BiH protiv koga je bio pokrenut disciplinski postupak rješenjem guvernera.
Ono što je zanimljivo jeste da u tom rješenju piše da je teža povreda radne dužnosti upravo to što se obratio Instituciji ombudsmena BiH.
Tek nakon što su ombudsmeni reagovali, doneseno je rešenje o proglašenju ništavnom sporne tačke 3. rješenja o pokretanju disciplinskog postupka.
U izvještaju se ne pominju imena, ali je poznato da je Senad Softić guverner CB BiH od 2015.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu