Prognoze predsjednika Srbije prethodnih dana tumačili su brojni analitičari. Jedni smatraju da je Vučić, prije svega, upozoravao na moguću eskalaciju krize nakon održavanja predstojeće komemoracije u Potočarima, koja već po tradiciji budi dodatne emocije i dira stare rane.
Drugi su, pak, tvrdili da je srpski predsjednik mislio na predstojeći Samit NATO u Litvaniji, koji se održava 11. i 12. jula, a koji bi, po nekim prognozama, mogao da izrodi određene zaključke protiv Republike Srpske, poveća brojnost NATO trupa u BiH i dodatno podgrije sukob političkog rukovodstva Srpske sa Zapadom.
Upozorenje Srpskoj
Svoju ocjenu Vučićevih predviđanja za Srpskainfo dao je politički analitičar i direktor PR agencije “Pragma” iz Beograda, Cvijetin Milivojević. On smatra da su pred nama dva potencijalno izuzetno “osjetljiva” događaja u svjetlu aktuelne krize u BiH, a to su komemoracija bošnjačkim žrtvama u Potočarima i Samit NATO u Viljnusu.
– Kada je riječ o samitu u Litvaniji, Vučić je vjerovatno bio vođen logikom da će se izvršiti novi pritisak na požurivanje članstva Ukrajine u NATO, što bi moglo da razbukta tamošnji rat s Rusijom, a kao posljedica toga moguće je jačanje kontigenata NATO na Kosovu i u BiH. To je, na neki način, već vidljivo u izjavama američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, koji prenaglašeno ističe kako su, za razliku od 1992, SAD već tu, u BiH, što predstavlja i jednu vrstu upozorenja Republici Srpskoj. Istovremeno, NATO na Kosovu praktično i ne ispunjava svoju misiju, odnosno ne ponaša se kao KFOR i međunarodna misija pod pokroviteljstvom UN, već isključivo kao NATO – kaže Milivojević.
Na naše pitanje da li vjeruje da će Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, posegnuti za famoznim bonskim ovlaštenjima kako bi smijenio Milorada Dodika sa pozicije predsjednika Republike Srpske, o čemu se takođe spekuliše u javnosti, Milivojević odgovara da je to, po njegovom mišljenju, nemoguće.
– Da budem slikovit – a ko će to doći i izvesti Milorada Dodika iz Palate predsjednika i sa kojim mandatom?! To, po Ustavu BiH, ne može da učini niko. Da li Šmit to može pokušati da uradi? Pa, može, ali pitanje je ko će to da prihvati kao legitimnu odluku i kako se takva odluka uopšte može primjeniti. Može jedino silom, ali se postavlja pitanje ko bi tu silu mogao da potegne. Oružane snage BiH ne mogu, jer one ne postoje kao sila koja će rješavati unutardržavne konflikte – ističe Milivojević.
Što se tiče odnosa predsjednika Srbije prema Kristijanu Šmitu, Milivojević navodi da Vučić trenutno uvažava Šmita kao da je stvarni visoki predstavnik, dok istovremeno insistira na vraćanju priče o Kosovu, a indirektno i o Republici Srpskoj u Savjet bezbjednosti UN.
– Očekujem da i Srbija, u početku doduše stidljivo, počne da odriče legitimnost izbora Šmita koji nije izabran u Savjetu bezbjednosti. Više je nego jasno da visokog predstavnika ne može imenovati neko imaginarno tijelo, koje se zove Savjet za implementaciju mira. To je samozvano tijelo koje ne postoji kao termin ni u Dejtonskom sporazumu ni u Aneksu koji predstavlja Ustav BiH, niti ga je imenovao Savjet bezbjednosti UN – zaključuje Milivojević.
Povećavanje snaga NATO u BiH
Vojnopolitički analitičar Aleksandar Radić, s druge strane, smatra da su nedavna upozorenja predsjednika Srbije o daljem produbljivanju krize u BiH, i to već krajem ove sedmice, previše “isforsirana”. Radić tvrdi da predstojeći Samit NATO u Viljnusu ni na koji način ne odlučuje o, kako kaže, toku istorije u balkanskim zemljama.
– Mi imamo svoje autentične probleme, a NATO želi stabilnu pozadinu u situaciji kada ima rat u Ukrajini. Procjena da u ovom trenutku postoji veza između interesa Zapada i destabilizacije na prostoru Balkana je racionalna koliko i priča o kemtrejlsima koji se rasipaju iz aviona ili da je Zemlja ravna ploča – smatra Radić.
Tvrdi da destabilizacija prilika u BiH, prije svega, ne ide u prilog Zapadu te da bi bilo kakva kriza na Balkanu upravo zapadnim silama stvorila ozbiljan politički i bezbjednosni problem.
– Sve ostalo je u domenu teorija zavjere. Mi imamo svoje probleme i nasljeđe prošlosti, gdje je Dejton uradio svoju svrhu. Sada je očigledno da je to potrošen koncept i da u BiH zbog toga vri. Ozbiljan bezbjednosni rizik postoji, ali je NATO trenutno prezasićen drugim problemima, kao što je sukob u Ukrajini i konfrontacija s Rusijom – ocjenjuje Radić.
Što se tiče mogućnosti da dođe do povećanja broja vojnika NATO na teritoriji BiH, on ocjenjuje da sve dok su snage zapadnog vojnog saveza raspoređene na Kosovu i u BiH nije isključeno da se te snage povećaju.
– Samo njihovo prisustvo onemogućava krizu većih razmjera. Međutim, povećavanje snaga NATO u BiH nije politička odluka na nivou samita. Da li će se o tome razgovarati na marginama samita je drugo pitanje, ali za BiH postoje jasni mehanizmi kako to funkcioniše. Postoje procedure po kojima se to radi i za tako nešto ne treba nikakva nova politička odluka. Zemlje koje bi željele da povećaju broj svojih vojnika morale bi da prođu kroz svoju nacionalnu proceduru za donošenje takve odluke – zaključio je Radić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu