Novu nadu budi njemački kancelar Olaf Šolc, koji je najavio skori samit sa liderima zemalja Zapadnog Balkana, ovoga puta za novembar i to u Berlinu, kao dio podrške Berlinskom procesu. Šta to EU sprema Zapadnom Balkanu
Najavljeni samit možda bi mogao da bude “popravni” onog koji je održan 23. juna i koji je ocijenjen kao pravi fijasko: Sjeverna Makedonija i Albanije tada nisu započele pregovore, Bosna i Hercegovina nije dobila status kandidata a Srbija je ostala kratkih rukava što se tiče otvaranja klastera 3.
– Moguć je dogovor o konkretnim koracima za evrointegracije – najavio je Šolc sljedeći samit u Berlinu, podsjećajući ujedno da je Zapadnom Balkanu još 2003. godine obećana brza i realna EU perspektiva, ali da se od tada malo toga dogodilo.
Kakve su šanse da se to preokrene u Berlinu?
Odgovarajući na ovi pitanje, Igor Novaković, direktor istraživanja ISAC fonda procjenjuje da bi samit u Berlinu mogao da označi djelimičan povratak fokusa na Zapadni Balkan.
– S jedne strane, biće pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ako usmjeren na rješavanje pitanja otvaranja ono ne bude riješeno prije. Sa druge strane, očekujem mnogo veći fokus na Crnu Goru, pošto postoje indikacije da se ona sada smatra takozvanim “front ranerom” i da bi za dvije tri godine mogla i da okonča pregovore. Naravno, ključno je je pitanje vladavine prava – ističe Novaković.
Najava samita dolazi u važnom momentu, EU se suočava sa kritikama na račun integracija Zapadnog Balkana, a ujedno neki lideri najmoćnijih zemalja EU, poput francuskog predsjednika Emanuela Makrona, pokušavaju da naš region pomjere s mrtve tačke idejom o formiranju Evropske političke zajednice.
Nadu daje i najava ambasador Francuske Pjera Košara, koji je rekao da “Beograd može da računa na pomoć i podršku Pariza ukoliko nastavi evropskim putem, uz iskren i hrabar pristup pomirenju i saradnji sa drugim drzavama u regionu”.
Ali, Novaković u ocjeni nije spomenuo Srbiju i, kako kaže, to nije slučajno.
– Za Beograd samit neće donijeti praktično ništa. Osnovno pitanje oko Srbije je usaglašavanje sa deklaracijama i mjerama EU. Dok se tu bar donekle stvar ne otkoči nema pomaka, a atmosfera kod nekih država članica postaje sve ozbiljnija – napominje on.
Manje pesimistična je viša naučna saradnica Instituta za političke studije Jelena Todorović Lazić koja je ocijenila da samit koji je najavio Šolc, sa jedne strane, može značiti da EU želi da pokaže da region nije zanemaren.
– To je znak da je EU svjesna da je nezadovoljstvo i frustriranost kod država Zapadnog Balkana dostiglo značajne razmjere nakon što su i na nedavno održanom junskom samitu ostali “kratkih rukava” pa se ovakav samit može tumačiti kao gest dobre volje da se pokaže da region nije zaboravljen – rekla je Todorović Lazić za Euronjuz Srbija.
Ona ukazuje da konkretne pomake možemo očekivati nakon ovog samita, u decembru, upravo na međuvladinoj konferenciji EU.
– Sa druge strane, u najavi novembarskog samita njemački kancelar pominje obnavljanje Berlinskog procesa u kome kao što je poznato ne učestvuju sve države članice EU tako da je nerealno očekivanje da će taj samit donijeti konkretne korake koji se odnose na pristupanje regiona EU. Sa tim u vezi, više bi se moglo očekivati od decembarskog zasjedanja Savjeta EU – kazala je Jelena Todorović Lazić.
Samit u Berlinu najava je nastavka Berlinskog procesa, koji je za svog mandata, 2014. godine, započela bivša njemačka kancelarka Angela Merkel.
Tada je takođe proširenje EU bilo u zastoju, a podrazumijeva periodične sastanke najviših predstavnika država, predsjednika, premijera, ministara, ali i civilnog društva kojim se jača regionalna saradnja, radi na održivom ekonomskom rastu i rješavaju bilateralnih pitanja, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu