Profesor Ričard Šveder sa Univerziteta Čikago kaže za one sa sekularnim svjetonazorom, da stereotip i nije daleko od stvarnosti. U svijetu prepunom izbora, spoznaja da ste pogriješili prirodno vas može natjerati da preokrenete kurs i “iskoristite dan”.
Prema nekoliko istraživanja, kriza srednjih godina opisuje iskustvo samo uskog kruga ljudi bijelaca sa Zapada sa relativno visokim društvenim statusom i isključuje druge krize koje su iskusili drugi. Sada istraživači žele da uklone taj koncept.
Profesor Aleksandra M Freud sa Univerziteta u Cirihu ističe kako ne postoji razlog da se vjeruje u to da u srednjim godinama postoji neka kriza veća nego u drugom životnom periodu. Ako ništa drugo, ima manje kriza nego u adolescenciji ili mlađem periodu, kad se nedostatak životnog iskustva mnogo teže podnosi.
– Kriza srednjih godina postao je ustaljen termin jer ga ljudi razumiju, ali umjesto toga mogu se koristiti riječi osjećam se depresivno ili preispitujem svoj život – navodi Suzan Kraus sa Univerziteta u Americi.
Istraživači dijele mišljenje da se ovaj osjećaj pojavljuje kod oba pola u periodu između 35 i 55 godina.
Naučnici kažu da je ipak kriza srednjih godina mit. Postoje različite definicije krize srednjih godina. Najraniju je dao psihoanalitičar Eliot Džejks koji kaže kako u 40. godini ljudi se suočavaju sa idejom o smrti. Druga teorija se veže uz isprekidane ciljeve, kao što je gubitak posla, ako ne napredujete kako ste željeli ili ako se razvedete.
– Nikada nismo pronašli nikakve dokaze o krizi srednjih godina. Nismo ih pronašli u sreći, blagostanju, ličnim ciljevima ili čak životnim promjenama. Otkrili smo to da neki ljudi prođu kroz nešto što zovemo kriza srednjih godina, ali takve krize su imali ljudi u 30-im, 40-im i 50-im godinama – rekla je naučnica Suzana Kraus.
Objašnjava da u 50-im imate vremena da razmislite šta biste voljeli raditi, a da ste zahvaljujući prethodnom radu tada u mogućnosti da to i ostvarite jer imate novac koji kao mlađi niste imali.
(Klix)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu