Bijela kuća je saopštila da je samit u Teheranu, održan između Putina, iranskog predsjednika Ebrahima Raisija i turskog Redžepa Tajipa Erdogana, pokazao koliko je ruski lider izolovan, što nije isto što je primjetila Moskva ona tvrdi da je susret pokazao da se Rusija i dalje poštuje na Bliskom istoku, piše Gardijan. U danu intenzivne diplomatije sa bilateralnim pregovorima praćenim trilateralnim samitom o Siriji, Putin je pozdravio turskog kolegu zbog posredovanja u razgovorima o izvozu žita iz Ukrajine, navodeći da je bilo određenog progresa.
Prvi Putinovi susreti van zemlje
Ruska vojna intervencija u Ukrajini omela je isporuke jednog od najvećih svjetskih izvoznika žita i drugih žitarica, što je podstaklo strahove od globalne nestašice hrane. U pokušaju da dovede do sporazuma kojim bi ruska mornarica ukinula blokadu luka poput Odese, Evropska unija je pristala da odmrzne ekonomske resurse u posjedu sedam najvećih ruskih zajmodavaca, sve dok se može pokazati da su ti resursi neophodni za kupovinu, uvoz ili transport poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, uključujući pšenicu i đubrivo.
Još od potpisivanja Konvencije iz Montrea 1936. o režimu moreuza, Turska, članica NATO, ima odgovornost za pomorski saobraćaj koji ulazi u Crno more.
Putinov sastanak sa Erdoganom bio je prvi sastanak sa šefom vlade NATO zemlje, a njegov put u Teheran drugi van Rusije od početka invazije, nakon što je bio u Tadžikistanu i Turkmenistanu. Erdogan je predvodio napore da se dođe do sporazuma po kojem bi žito moglo da napusti luke sve dok se brodovi nezavisno pregledaju zbog naoružanja. Više od 25 miliona tona žitarica koje su hitno potrebne Africi i Bliskom istoku trenutno je zaglavljeno u silosima, napominje “Gardijan”.
Podrška Irana ruskoj invaziji
Putin je dobio podršku iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneja, za invaziju na Ukrajinu.
– Rat je teško pitanje i Iran nije nimalo zadovoljan što obični ljudi pate zbog toga, ali u slučaju Ukrajine da niste preduzeli inicijativu druga strana bi uzrokovala rat sopstvenom inicijativom. Ako je NATO put otvoren, on ne poznaje granice i da nije zaustavljen u Ukrajini oni bi počeli isti rat nešto kasnije pod izgovorom Krima – rekao je Hamnei Putinu, dodajući da Rusija i Iran treba da postepeno sarađuju kako bi smanjili moć dolara.
Putin je ponovio da nije imao drugog izbora nego da pokrene invaziju.
– Niko nije za rat, gubitak života običnih ljudi je velika tragedija, ali zbog ponašanja Zapada nismo imali izbora već da reagujemo. Neke evropske zemlje su rekle: “Mi smo protiv ukrajinskog članstva u NATO, ali se slažemo pod pritiskom Amerike” – što pokazuje njihov nedostatak nezavisnosti – naveo je.
Raisi je na početku trilateralnog sastanka optužio Sjedinjene Američke Države za krađu nafte i drugih resursa iz Sirije.
– Neophodno je da američke snage što prije napuste region, uključujući Siriju – rekao je Raisi i ocijenio da je nelegalno prisustvo američkih snaga faktor destabilizacije u regionu.
Ocijenio je da “sirijska kriza nema vojno rješenje” i poručio da bi o sudbini zemlje trebalo da odlučuje njen narod, dok je Putin rekao da Rusija podržava suverenitet Sirije.
Rusija i Iran takođe su se složili da potpišu dugoročni memorandum o razumijevanju kako bi sarađivali na naftnim ugovorima vrijednim 40 milijardi dolara.
Sukob sa Erdoganom
Međutim, atmosferu tog toplog konsenzusa nije dijelio Erdogan, kad je riječ o njegovim ambicijama da interveniše u sjevernoj Siriji. Kako piše Gardijan, turski predsjednik – potencijalno koristeći to što je Putin fokusiran na Ukrajinu – priprema novi vojni upad na sjever Sirije u pokušaju da izgradi tampon zonu duboku 30 kilometara južno od tursko-sirijske granice.
On tvrdi da će tampon zona štititi Tursku od napada sirijskih Kurda koje predvodi milicija Narodne zaštitne jedinice (YPG) koju podržavaju SAD, ali i obezbjediti prostor za dobrovoljni povratak čak milion sirijskih izbeglica koje se nalaze u Turskoj. Povratak izbjeglica pomogao bi Erdoganovim, trenutno lošim šansama za reizbor sledeće godine, navodi Gardijan.
Ali Hamnei je naširoko izrazio primedbe na planirani turski upad, navodeći da bi to definitivno bilo na štetu Sirije, Turske i regiona. Govoreći na početku trilateralnog sastanka Erdogan je, kako izgleda, tvrdio svoje unilateralno pravo na invaziju.
– Nije moguće očekivati da Turska sjedi dokono i povučeno od ovog problema – rekao je on, dodajući da je barijera na granici od 30 kilometara neophodna da se izbori sa žarištima terorizma na sjeveru Sirije.
Turska smatra da se YPG ne razlikuje od terorističkih grupa turskih Kurda.
Sledeći Erdoganov potez zavisiće od toga da li on vjeruje da mu Teheran i Moskva daju, kako navodi “Gardijan”, “privatno zeleno svjetlo” da oni neće intervenisati da spriječe njegovu planiranu tampon zonu, prenosi Blic.
Izgleda da Rusija sarađuje sa sirijskom vladom predsjednika Bašara al Asada na stvaranju sirijskog vojnog prisustva u pograničnom regionu uz prećutnu podršku YPG.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu