Po zgradama, na drveću, trgovima i banderama izborni plakati sa likovima političara i političarki sa svih strana gledaju građane Bosne i Hercegovine, pozivajući ih da baš njima daju glas na opštim izborima 2. oktobra.
A oni su sve, samo ne jednostavni.
BiH ima tri člana Predsjedništva – po jednog iz redova Bošnjaka, Hrvata i Srba, koji čine tri konstitutivna naroda – 14 vlada i čak 136 ministara.
Taj sistem produkt je Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine, kojim je poslije raspada Savezne Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) zaustavljen rat u BiH.
Zemlja je tada podijeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku, gdje većinu čine Srbi i Federaciju BiH – u kojoj većinski žive Bošnjaci i Hrvati.
Sve to politički sistem BiH i čini jednim od najkomplikovanijih i najvećih na svijetu, zbog čega birači imaju poprilično posla – svaki dobije po četiri izborna listića.
I jedni i drugi prvo glasaju na državnom nivou, birajući članove Predsjedništva BiH, kao i delegate Parlamentarne skupštine BiH.
Potom ide entitetski nivo, gdje oni koji žive u Federaciji biraju članove parlamenta, kao i skupštine jednog od 10 kantona u kojem žive, a na koje je Federacija podijeljena.
Republika Srpska za to vrijeme bira predsjednika i potpredsjednika, kao i poslanike Narodne skupštine, piše BBC.
Iz Centralne izborne komisije BiH saopštili su da će se na izbornim listićima naći 127 političkih subjekata, od čega su 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata.
Na listićima će ukupno biti 7.257 kandidata, dodali su, a oni se mogu naći na zajedničkoj listi koja ima više od 150 stranica.
Ali idemo redom.
Ko su kandidati za Predsjedništvo BiH
Najveći izbor prilikom glasanja za člana Predsjedništva imaće glasači iz Republike Srpske, ali će izborna utakmica posebno biti zanimljiva u taboru Bošnjaka i Hrvata na teritoriji Federacije BiH, koja je jedna izborna jedinica.
Za bošnjačkog člana postoje tri kandidata:
– Mirsad Hadžikadić, Platforma za progres
– Bakir Izetbegović, Stranka demokratske akcije (SDA)
– Denis Bećirović, Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu
Izetbegović, čija je SDA u poslednjih 25 godina gotovo neprekidno na vlasti, do sada je dva puta bio član Predsjedništva BiH (2010 – 2018) i takmiči se za treći mandat.
Prema zakonu, ograničen je samo broj uzastopnih mandata u izvršnoj vlasti BiH – funkcioner poslije dva vezana mora da pauzira jedan, pa može opet da se kandiduje.
Opozicija za to vrijeme prvi put ide sa idejom udruživanja oko jednog kandidata – Denisa Bećirovića, potpredsjednika Socijaldemokratske partije (SDP).
Poslije pet kandidata na izborima 2018, knjiga takmičara za hrvatskog člana Predsjedništva spala je na dva slova.
– Borjana Krišto, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ)
– Željko Komšić, Demokratska fronta (DF)
Komšić je do sada tri puta bio hrvatski član Predsjedništva, prvo od 2006. do 2014. godine, a potom i od 2018, kada je pobijedio Čovića.
Birači iz Republike Srpske će za to vrijeme birati jednu od pet opcija:
– Borislav Bijelić, Stranka Život
– Željka Cvijanović, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)
– Mirko Šarović, Srpska demokratska stranka (SDS)
– Vojin Mijatović, Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu
– Nenad Nešić, Demokratski narodni savez (DNS)
Željka Cvijanović je u prethodnom mandatu bila predsjednica Republike Srpske, dok je član Predsjedništva iz RS bio Milorad Dodik, lider stranke.
Dodik se sada kandiduje za predsjednika Republike Srpske.
Članovi Predsjedništva BiH biraju se na mandat od četiri godine, a drugog kruga nema.
Na mjestu predsjedavajućeg mijenjaju se na svakih osam mjeseci.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu