Naglašavaju da, iz tog razloga, uzgoj svinja, te domaća proizvodnja svinjskog mesa, drastično pada.
Objašnjavaju da, po evropskim propisima, smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu.
– Kad u Evropi istekne pomenuti rok, oni se rješavaju tog mesa – ili ga bacaju ili ga prodaju bagatelno. Naši mesoprerađivači u tome vide šansu da profitiraju, pa to meso kupuju i usmjeravaju u proizvodnju – rekao je za Srpskainfo predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić.
Kako je naglasio, određeni dio tog mesa završi i u direktnoj prodaji.
– Problem je što se to meso mora „osvježiti“ raznim aditivima i fosfatima, koji mogu da budu opasni po zdravlje ljudi. Takođe, meso koje je dugo zamrznuto, pa se odmrzne, osjeti se na hladnjaču jer poprimi miris od dugog stajanja. To meso u Evropi daju kućnim ljubimcima. Takođe, sve dok se na naše tržište bude uvozilo jeftino meso, domaća proizvodnja neće moći naprijed – upozorio je Maljčić.
Mesoprerađivači, s druge strane, tvrde da je meso koje uvoze kvalitetno, te da nikako nije staro koliko tvrde farmeri.
– To što govore farmeri je laž. Mi uvozimo izuzetno kvalitetno meso, a cijenu diktira to da li se, na primjer, kupuje masnija ili mesnatija slanina. S druge strane, moramo da prođemo kontrole, koje provjeravaju datum klanja, o kojoj klaonici je riječ, iz koje regije uvozimo – ističe vlasnik jedne mesne industrije Nemanja Vasić.
Prema njegovim riječima, iako je rok upotrebe smrznutog mesa iz uvoza u BiH godinu dana, mesoprerađivači uglavnom uvoze meso koje je, od trenutka klanja do početka prerade, staro oko mjesec dana.
– Niko nije spreman da rizikuje svoje poslovanje, time što će uvoziti neko meso koje je sumnjivog kvaliteta – poručuje Vasić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu