Iz našeg ugla

Psihološka manipulacija

Psihološka manipulacija je oblik društvenog uticaja kojom neko nastoji da promijeni vašu percepciju, osjećanja ili ponašanje kroz taktike obmane, iskorištavanja i podcjenjivanja.

Vildana Zrnanović-Hasanović
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Manipulatori se služe ovim načinom uticaja kako bi stekli kontrolu, moć ili prednost, a na način što iskorištavaju slabosti, emocije i ovisnost drugih.

Njihov krajnji cilj jeste da postignu skrivenu namjeru koja im ide u prilog i od koje imaju korist, a često na uštrb mentalnog zdravlja i blagostanja drugih.

Postati žrtvom manipulatora je lako i može se dogoditi u različitim situacijama i kontekstima, zbog čega je važno da razumijemo šta je manipulacija i kako da joj se odupremo.

U sljedećih nekoliko situacija smo podložniji postati žrtva manipulacije:

– Tokom životnih tranzicija, npr kada započinjemo novi posao, nedavno smo prekinuli emotivnu vezu, što dovodi do emocionalne nestabilnosti, a time i ranjivosti. Tokom takvih životnih perioda skloni smo tražiti potvrdu i podršku okoline, a čime postajemo i ranjiviji za manipulaciju. 

– U situacijama kada nije jednak odnos moći, gdje je jasna hijerarhija, kao što je npr. radno okruženje ili partnerski odnos sa velikom razlikom u godinama. Osoba koja ima veću moć je i u prilici da je zloupotrijebi. Jak stres ili iscrpljenost utiču na našu sposobnost prosuđivanja  i sposobnost kritičkog procjenjivanja namjera i ponašanja drugih, a čime postajemo više ranjivi.

– Socijalna izolacija, bilo fizička, psihička ili emocionalna izazivaju ovisnost o manipulatoru kao primarnom izvoru društvenog kontakta i emocionalne podrške.

Zašto su neki ljudi skloniji da postanu žrtve manipulacije?

Evo nekoliko razloga:

1. Izrazita potreba za odobravanjem okoline. Prema psihologu Karlu Rodžersu ljudi imaju integrisanu potrebu za prihvatanjem i odobravanjem. Oni koji se uglavnom oslanjaju na vanjsko odobravanje često ignorišu upozoravajuće znakove kako bi zadržali odnos.

2. Nisko samopouzdanje. Prema psihologu Albertu Adleru osobe koje imaju nisko samopouzdanje vjeruju da zaslužuju manje, a što ih vodi tome da tolerišu manipulativno ponašanje.

3. Emocionalna povezanost. Osobe koje su emocionalno ovisne o drugima kako bi osjetili sreću ili sigurnost, skloni su se odreći svoje autonomije, čime postaju ranjivi za manipulaciju.

4. Manjak osviještenosti i edukacije. Bez svijesti i znanja o taktikama manipulacije nećemo prepoznati znakove manipulacije  sve dok nismo duboko se upleli u manipulativnu dinamiku.

5. Kulturalne i socijalne norme. Kulturološke norme koje vrednuju potčinjenost i hijerarhiju mogu biti podržavajući za prihvatanje manipulativnog ponašanja kao normalnog i opravdanog.

Pročitajte još

Prepoznavanje manipulativnog ponašanja i adekvatan odgovor na manipulaciju će nas osnažiti i odbraniti naše mentalno zdravlje. Zato je važno da znamo taktike kojima se koriste manipulatori, a neke od njih su: indukovanje krivice – manipulatori vas čine da se osjećate krivima zato što iznosite vlastite potrebe i postavljate granice.

Ako često osjećate krivicu provjerite da li je ona opravdana. 

Gaslighting – navođenje žrtve da sumnja u svoju percepciju i emocije. Ako se nađete u situaciji da propitujete svoje sjećanje ili percepciju realnosti pod nečijim uticajem, to može biti znak da ste žrtva manipulacije.

Izigravanje žrtve – manipulatori često sebe stavljaju u poziciju žrtve kako bi dobili sažaljenje i podršku, a i kako bi skrenuli pažnju sa svojih manipulacija. Pretjerano laskanje – iako su komplimenti normalni u vezama i odnosima, pretjerano ili taktičko laskanje može biti taktika kako bi zadobili prednost i kontrolu.

Pokušaj izolacije žrtve – manipulator će pokušati da vas udalji od mreže podrške kako bi povećali svoj uticaj na vas.

Uvjetovana naklonost – ljubav i odobravanje će vam pružiti samo ako ispunite određene zahtjeve. Zbog ovog se osjećate kao da morate zaslužiti njihovu naklonost samo ako ispunite njihove zahtjeve.

Na manipulativne taktike možemo odgovoriti na više načina: postaviti jasne granice i staviti ih do znanja, biti konzistentan u njima uprkos pritiscima i nastojanju manipulatora da ih pomjerimo. Imati svijest o sebi, o svojim emocijama i načinu reagovanja.

Istraživanje ili razgovor sa prijateljem kome vjerujete može vam razjasniti kako specifični odnos utiče na vas. Tražite treće mišljenje, razgovarajte sa nekim neutralnim, kao što je psiholog, i tu možete dobiti važne uvide i validirati vlastite osjećaje.

Asertivno komunicirajte, koristite „ja“ izjave da se izrazite kako manipulativno ponašanje utiče na vas npr „Ja se osjećam neugodno kada…“ Ovakva komunikacija može obeshrabriti manipulatora.

Ograničite kontakt sa manipulatorom ako je to moguće, pogotovo ako nastavljaju prelaziti vaše granice. Ojačajte svoju mrežu podrške, njegujte veze sa ljudima koji vas podržavaju i koji su od povjerenja, i time sebi osiguravate dobru podšku tokom teških vremena. Brinite se o sebi i osnažite se, fokusirajte se na aktivnosti koje vam podižu samopouzdanje i osjećaj samovrijednosti.

Razumijevanje manipulacije na holistički način omogućava razvoj psihološke rezilijentnosti i snage i mogućnosti za usvajanje zdravih obrazaca međuljudskih odnosa. Ako je manipulacija teška i emocionalno vas oštećuje traženje profesionalne pomoći od strane psihologa  će vam omogućiti da dobijete podršku i vodstvo kakvo trebate za rješenje krize u kojoj ste se našli.

Autor je mr.psi. Vildana Zrnanović-Hasanović, specijalista kliničke psihologije, te izvršni direktor Asocijacije psiholoških i poligrafskih ispitivanja – APPI

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu