Kazao je da su imali stari tekst tog zakona, te da još uvijek nije određeno sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH.
– Po starom prijedlogu bilo je da godinu ostane da se dogovorimo u vezi sjedišta, a da u tom periodu bude sjedište u Sarajevu – napomenuo je Helez.
Kazao je da je sa dnevnog reda povučen i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH, “zato što nije usaglašen na političkom nivou, zato što bi imali dva zakona jer trenutno ima zakon koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, odnosno izmjene i dopune zakona”.
– Mi bismo trebali taj zakon prvo da usvojimo u oba doma, da bude na snazi, da onda možemo mijenjati ovaj zakon. Ovaj predloženi zakon nije u skladu s propisima i procedurama, tako da sam bio protiv toga – kazao je ministar Helez.
Po njegovim riječima, ministar pravde BiH, Davor Bunoza, je ispravno postupio i povukao je ovaj zakon sa dnevnog reda.
– Unutar tog zakona, sporno je politički što bi nekoliko kantona trebali da biraju ko će biti član Predsjedništva BiH iz reda jednog naroda u BiH. Sporni su članovi koji regulišu izbor biračkih odbora. Zakon koji je sad na snazi kaže da predsjednike biračkih odbora postavlja Centralna izborna komisija BiH, a po novom prijedlogu je da se to ponovo spušta na lokalni nivo. Tako da bismo u vezi iste stvari imali dva različita zakona i to je nemoguće da se provodi i to nema nigdje u svijetu – pojasnio je Helez.
Govoreći o budžetu institucija BiH za 2024. godinu, kaže da su danas imali razgovor o tome, te da imaju obećanje od ministra finansija da će to biti vjerovatno sljedeća sjednica, do 13. maja, “bar na nivou Kolegijuma da pogledamo taj budžet”, piše Bosnainfo.
– Nadam se da će na narednoj sjednici Savjeta ministara BiH biti budžet, bar na nivou Kolegijuma i da krenemo u proceduru da ga usvojimo na nekoj od narednih sjednica – naveo je Helez.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu