U pitanju su novi zakon o sukobu interesa u institucijama BiH i zakon o sudu ili sudovima BiH. Ni jedan od tih akata, za sada, nije izašao iz Savjeta ministara, odnosno nije stigao u Parlamentarnu skupštinu.
Naravno, u okviru 14 prioriteta iz Izvještaja Evropske komisije o napretku, BiH ima mnogo više da uradi, ali su iz Brisela stigli signali o spuštanju letvice kako bi se BiH pomjerila sa mrtve tačke na EU putu. Posebno nakon usvajanja Zakona o javnim nabavkama i Zakona o VSTS BiH.
Spuštena letvica
– Potrebno nam je da vidimo usvajanja zakona vezanih za demokratiju i vladavinu prava. Aktivnosti treba da krenu od zakona o sudovima, suzbijanja sukoba interesa, borbe protiv pranja novca – rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon den Lajen prilikom posjete Sarajevu u januaru.
Naravno, ništa ne može da prođe ni bez uslovljavanja iz BiH, pa tako Hrvati odnosno HDZ BiH traži da se u paketu rješava i pitanje Izbornog zakona BiH, dok srpska strana insistira na reformi pravosuđa, počev od Ustavnog suda BiH, koji je se takođe nalazi na listi 14 prioriteta za BiH.
I dok se domaća i evropska birokratija i politika bave svojim dijelom posla, postavlja se pitanje da li su “evropski zakoni” samo formalno ispunjavanje obaveza prema EU, ili će njihova primjena suštinski poboljšati stanje ljudskih prava i sloboda u BiH, smanjiti korupciju i sukob interesa, te pomoći da se pravosuđe iščupa iz gliba političkog uticaja.
– Ukoliko BiH ne ispuni sve te zahtjeve, neće ući u EU, odnosno neće ući u sljedeću fazu pridruživanja EU. Generalno gledano, u pogledu demokratije i ljudskih prava i sloboda, evropski zakoni se u većini slučajeva pokazuju kao bolji od naših. Uvijek insistiraju na većoj transparentnosti, na težnji ka smanjenju korupcije. E, sada, mi smo stručnjaci u tome da i najbolji zakon u praksi provedemo na najgori mogući način, tako da sve ono čega pokušavamo da se riješimo, kao društvo, ostane i dalje na snazi – upozorava advokatica Jovana Kisin Zagajac.
Osim toga, dodaje ona, prilikom prihvatanja bilo kakvog novog zakonodavnog okvira, treba imati u vidu koncept BiH i njen specifičan način funkcionisanja.
– Znalo se desiti da na brzinu neki zakon prođe, a da se naknadno ispostavi da je on teško provodiv ili neprovodiv. Insistiranje na zakonima iz oblasti reforme pravosuđa je u stvari produkt katastrofalnih rezultata iz svih mogućih izvještaja koji se odnose na pravosuđe u BiH, posljednjih skoro 10 godina – kaže ona za Srpskainfo.
Blagovčanin: Manje vremena za demagogiju
Izvršni direktor Trnsparensi internešenel u BiH Srđan Blagovčanin naglašava da je usvajanje pomenutih zakona višestruko i nedvosmisleno važno za napredak BiH. Jer, dodaje Blagovčanin, poznato je da se zakoni koje od BiH zahtijeva Brisel u značajnoj mjeri tiču i jačanja vladavine prava, jačanja ljudskih prava, unapređenja izbornog sistema…
– Naravno, usvajanje ovih zakona je samo prvi korak koji treba da stvori zakonske pretpostavke i njihova suštinska implementacija bi trebalo da donese unapređenje stanja. Međutim, jednako tako je važno da BiH dobije otvaranje pregovora, a time i pristup sredstvima koja je EU namijenila za BiH. Vidimo da je sada prioritetan tzv. Plan rasta i da je u toku izrada projekata od strane BiH koji će biti adresirani kroz taj plan – kaže Blagovčanin za Srpskainfo.
On ističe još jedan važan aspekt u ovoj priči. Smatra da bi otvaranje pregovora dovelo do promjene kompletne političke dinamike u BiH.
– Osim što je politički važno, to je toliko veliki posao da bi javne institucije svih nivoa morale da se uključe. I prosto mi se čini da ne bismo imali vremena za razne demagoške priče kao što je to sada slučaj – zaključuje Blagovčanin.
Inače, BiH već ima zakon o sukobu interesa, po mnogima veoma loš, dok bi zakon o sudu trebalo da nam donese novu pravosudnu instituciju na nivou BiH – apelacioni sud. Što je, kako tvrde opozicionari, drugo ime za vrhovni sud BiH. U javnosti, koplja se lome oko toga da li će njegovo sjedište da bude u Banjaluci ili Istočnom Sarajevu, ali mnogo važnije je pitanje da li će moći da odlučuje samo o odlukama Suda BiH ili o odlukama svih sudova u BiH.
Pekić: Članovi Komisije o sukobu interesa su u sukobu interesa
Mira Pekić, predsjedavajuća Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, kaže da je osnovna manjkavost sadašnjeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa taj da su poslanici članovi komisije koja odlučuje o sukobu interesa.
– Pa smo, na kraju krajeva, i mi u svojevrsnom sukobu interesa jer odlučujemo o našim kolegama. Niz je manjkavosti koje se odnose na sam rad Komisije koja ima jednu kancelariju u kojoj sjede ljudi koji su zapravo zaposleni u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH. Znači, ne vidi se kome ta kancelarija suštinski pripada i ko je nadležan, ko njom organizaciono rukovodi. Drugo, ta komisija nema svoja sredstva i ona se nalazi pri Agenciji, nema mogućnost da objavi odluke na veb stranici… – kaže Pekićeva za Srpskainfo.
Podsjeća da se o novom zakonu priča još od 2018. kada su ga u parlamentarnu proceduru uputili poslanici stranaka “trojke”, koje su tada bile dio opozicije, a sada su dio vlasti na nivou BiH.
– Taj zakon nije prošao zbog opstrukcija iz SNSD i HDZ, koji su tada i sada u vlasti, pa je baš zanimljivo da vidimo kako će sadašnja vlast u zajedničkim institucijama odgovoriti ovom zahtjevu, da se ispoštuju evropski standardi u odlučivanju o sukobu interesa – dodaje Pekićeva.
Ističe da se u političkim krugovima priča o tome da će se novi zakon odnositi samo na nivo BiH, odnosno na budžet BiH. A sada, objašnjava Mira Pekić, sukob interesa podrazumijeva da funkcioner BiH ili njegov bliski srodnik ne može da ima finansijski interes i da radi sa budžetima bilo kog nivoa vlasti. Prema njenom mišljenju, tu odredbu treba zadržati, za razliku od mnogih drugih u sadašnjem zakonu.
– Komisiju treba da čine stručna lica koja znaju svoj posao, ali bez stranačke pripadnosti. Mora se obezbijediti kvalitetan odabir. S druge strane, sankcije kod sukoba interesa su sada toliko blage da nikom ne pada na pamet da poštuje zakon. Sankcije koje mogu da uozbilje zakon su da se nekom onemogući ponovno kandidovanje, da ga se pozove da vrati mandat, ili da ne bude imenovan. Vidimo da u drugim državama, zbog mnogo manjeg sukoba interesa nego što mi imamo, ljudi podnose ostavke – poručuje Pekićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu