Srbija se guši u pepelu dobijenom sagorijevanjem biomase, kao i letećim pepelom iz termoelektrana.
Tom problemu doskočio je tim profesora sa Katedre za građevinske materijale, procjenu stanja i sanaciju konstrukcija novosadskog FTN, mijenjajući cement, inače najskuplji i po prirodu najopasniji komponent, besplatnim pepelom.
Njihova istraživanja pokazala su da pepeo može zamijeniti cement u malteru sa oko 30 odsto, a u betonu čak 50. Ubrzo je ovo rješenje dobilo pažnju i u svijetu, na građevinskoj konferenciji “ICACEE 2018: Architectural, Civil and Environmental Engineering” u Stokholmu.
Između 162 rada naučnika od Australije do Kanade istraživanje o održivom korišćenju pepela nastalog sagorijevanjem biomase u Vojvodini u građevinskim proizvodima osvojilo je prvo mjesto.
Velike količine pepela, koji ima slične minerale kao cement, bacaju se na deponije, to su na hiljade tona godišnje i imamo ga dovoljno. S druge strane, cement sem što je skup, veliki je zagađivač, proizvodnja tone cementa znači i tonu CO2 u vazduhu. Materijale koje smo napravili sa pepelom obećavaju više nego dobru primjenu – izjavio je Slobodan Šupić koji je nosilac ovih istraživanja i čija se doktorska disertacija bavi upravo ovom temom.
Pored Šupića, tim nagrađenih profesora činili su Mirjana Malešev, Miroslava Radeka, Mirjana Laba i Vlastimir Radonjanin, šef Katedre za građevinske materijale. Radonjanin kaže da to rješenje smanjuje zagađenost vazduha i okoline te nudi jeftiniju proizvodnju betona i maltera.
– Pepeo na deponijama je katastrofa, a pored onog iz termoelektrana imamo ga sve više i od sagorijevanja biomase. S druge strane, beton je najproizvođeniji materijal na svijetu. Velike su šanse da pepeo u određenom postotku zamijeni cement, ali država mora malo da pomogne – kaže Radonjanin, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu