Da li su nedostatak Sunčevih pjega, manjak ultravioletnog zračeja i kraj Sunčevog ciklusa samo prazni “naučenjački izrazi”, ili će pomenuti ciklus zaista imati uticaj na nas, i kako će se on odraziti na vremenske prilike u Srbiji, Blic je pitao srpske stručnjake.
Srpski stručnjaci slažu se oko jednog trebalo bi da budemo oprezni u donošenju zaključaka, kada je u pitanju veza Sunčevog ciklusa i značajnog zahlađenja.
Ipak, napominju i da ljudski faktor ima veći uticaj na klimu na našoj planeti, od samog prirodnog procesa, koji je u ovom slučaju Sunčev ciklus.
Razlika je u desetom dijelu stepena
Prema riječima Gorana Pejanovića iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, ove ciklične promjene kroz koje prolazi Sunce, praćene su povećanjem ili smanjenjem temperature na planeti Zemlji za nešto više od destog dijela stepena.
Pošto je trenutno broj pjega u opadanju, smanjuje se i intenzitet zračenja koje od Sunca stiže do naše planete, tako da se i temperatura može smanjiti za 0,1 stepen, ali to nije dugoročno.
– U odnosu na globalno zagrijavanje izazvano povećanjem emisije gasova sa efektom staklene baste, uticaj ciklusa Sunčevih pega na promjenu klime Zemlje je znatno manji i ne izaziva sistematsko dugorčno povećanje temperature – objasnio je Pejanović za Blic.
Dakle, zagađenje ima veći efekat na temperaturu i meteorološke uslove, od toga koliko se pjega trenutno nalazi na Suncu.
Normalna količina zračenja iznosi oko 1.366 vati po metru kvadratnom, dok se pri povećanju broja pjega, ono povećava za jedan vat po metru kvadratnom, kaže Pejanović, i dodaje da broj sunčevih pjega varira od 20 do 70 u prosjeku na svakih 11 godina.
“Sunce je ‘mirna’ zvijezda”
– Zvijezda se javljaju se u širokom rasponu osobina, a naše Sunce je mirna zvijezda, bar u ovom dijelu svog “života”. Da je tako, pored ostalog, svjedoči i naše postojanje. Ipak, to ne znači da Sunce ne ispoljava promjene koje u manjoj ili većoj mjeri mogu imati uticaj na Zemlju, ali i život na njoj – objašnjava Branko Simonović, saradnik astronomskog društva “Ruđer Bošković”.
Kako kaže Simonović, kada govorimo o Sunčevoj aktivnosti prije svega imamo u vidu njen glavni ciklus koji se odvija tokom približno 11 godina, i ovaj ciklus prepoznajemo po periodičnom smjenjivanju Sunčevih pjega. Njihov broj tokom tog vremena raste, kao i učestalost pojavljivanja, a zatim opada do trenutka kada bezmalo sasvim ne iščeznu.
Mini ledena doba
Faktički, Sunce bude golo, kaže sagovornik Blica, i pojašnjava da se ono upravo sada nalazi u takvoj situaciji.
– Sunce je blizu svog minimuma i očekuje se da u bliskoj budućnosti nastupiti novi, 25. ciklus – kaže Simonović.
Kao “malo ledeno doba” upravo je i poznat jedan od perioda odsustva Sunčeve aktivnosti, zbog čega i postoje sumnje da nas i ovaj put čekaju velike hladnoće.
– Najpoznatiji je Maunderov minimum koji je trajao od 1645. do 1715. godine, a tokom koga su zabilježene velike hladnoće, pa se često naziva i “malim ledenim dobom”. Ipak, nije sasvim sigurno da li je uzrok takvoj promjeni, baš u Suncu. Zato bi trebalo biti oprezan u donošenju zaključaka u vezi sa mjerom uticaja Sunčeve aktinosti na Zemlju – napominje stručnjak.
Termosfera
Ono što se do sada moglo zaključiti to je da postoji veza između Sunčeve aktivnosti i temperature termosfere – visokog sloja Zemljine atmosfere, kaže Simonović.
– O tome nam govore mjerenja Nasinog TIMED satelita koji bilježi najveće hlađenje od kada postoje mjerenja, a ona ne traju dugo, potiču od vremena kada je čovjek počeo da osvaja kosmički prostor okolo Zemlje.
Objašnjenje nas tek čeka?
– U svakom slučaju, promjene koje vidimo na Suncu nisu neobične i neočekivane, u odnosu na ono što smo imali prilike da vidimo tokom predhodnih 23 ciklusa. Istraživanja koja traju će svakako doprinijeti da bolje upoznamo mehanizme uticaja Sunca na Zemlju, ali i da bolje razumijemo kako se promjene u visokim dijelovima atmosfere reflektuju na meteorološke prilike – objašnjava Simonović, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu