Nakon što je Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, prije nekoliko mjeseci nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, iz Vlade Srpske tražili su da članovi organa za sprovođenje izbora iz Republike Srpske podnesu ostavke na svoju dužnost. Pet od sedam članova RIK tada je, podsjećamo, podnijelo ostavke nakon sjednice tog tijela u Banjaluci, 11. aprila.
– Osim što su tražili ostavke, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj su nakon Šmitove odluke usvojili Nacrt izbornog zakona Republike Srpske krajem marta.
Takođe, Ustavni sud BiH je 24. jula donio privremenu mjeru kojom je stavio van snage Izborni zakon Republike Srpske. Sud je entitetski zakon, koji je 19. aprila usvojila Narodna skupština Republike Srpske proglasio privremeno nevažećim, sve do donošenja konačne odluke u ovom predmetu – navodilo se u saopštenju za javnost.
– U obrazloženju odluke, Ustavni sud je ocijenio da je riječ o “vrlo ozbiljnim i složenim pitanjima ustavnosti osporenog Izbornog zakona Republike Srpske”. Izborni zakon RS reguliše pitanja koja su već regulisana Izbornim zakonom BiH, te se ovim zakonom nadležnosti Centralne izborne komisije prenose na entitetsku komisiju, dok se istovremeno stavljaju van snage odredbe Izbornog zakona BiH – ocijenio je Ustavni sud BiH.
Predsjednik RIK, Oliver Blagojević, za Srpskainfo tvrdi da ne zna da li je predsjednik Narodne skupštine lično, ili je to uradila navedena institucija, odbila ostavke koje su podnijeli na dužnosti u RIK.
– Kako je na jednoj sjednici Narodne skupštine objašnjavao predsjednik Stevandić, u izbornoj godini se ne mijenja sastav izbornih komisija, počevši od opštinskih, gradskih, republičkih, pa do CIK BiH. Imajući u vidu ne samo tu odredbu CIK BiH, oni nisu pristupili prihvatanju naše ostavke, a rečeno je da će odmah nakon potvrđivanja republičkih izbornih rezultata raspisati konkurs i birati novi saziv RIK – kaže Blagojević za naš portal.
Na naše pitanje da li je Stevandić odbijanjem ostavke učinio uslugu članovima RIK te ih time, praktično, nakon odluke Ustavnog suda BiH ostavio na poslu, Blagojević odgovara da je članove RIK izabrala Narodna skupština te da su njihove ostavke “bile u svjetlu novog Izbornog zakona RS”.
– Od nas sedam, šest je podnijelo ostavke. Šta se dalje dešavalo po tom pitanju mislim da je Narodna skupština dobro postupila kad nije prihvatila naše ostavke i za to postoje dva razloga. Prvi je odredba Izbornog zakona RS kojeg osporava Ustavni sud BiH kao takav, a ista odredba postoji u Izbornom zakonu BiH. Nije to nikakva novina i uvijek je postojala zakonska odredba da se ne mijenjaju članovi izbornih komisija, osim u izuzetno vanrednim situacijama – ističe Blagojević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu